Na Krku bi se u idućih dvadesetak godina trebalo instalirati oko 36,8 MWp fotonaponskih postrojenja na krovnim površinama, 4 MWp fotonaponskih postrojenja na tlu, 25,2 MW vjetroelektrana te oko 250 kWel postrojenja na bioplin
KRK » Nakon višegodišnjeg rada na pripremi i izradi »Interdisciplinarne strategije nulte emisije stakleničkih plinova za integrirani održivi razvoj otoka Krka« – strateškog dokumenta koji po svojim značajkama izlazi iz konteksta energetike i energetske učinkovitosti te se uz svoje ekološke značajke uvelike dotiče i dugoročnih razvojno-gospodarskih mogućnosti otoka Krka i njegovih stanovnika, spomenuti je dokument i formalno počeo zaživljavati nakon što su ga proteklih tjedana, na sjednicama Gradskog odnosno općinskih vijeća, »blagoslovili« članovi predstavničkih tijela većine krčkih jedinica lokalne samouprave.
Uz sve spomenuto, stoji u Strategiji, značajni iskoraci u idućim bi se godinama na Krku trebali učiniti i u organiziranim ulaganjima u zgradarstvo odnosno mjerama unapređenja fasadne toplinske izolacije svih javnih, društvenih, sportskih, kulturnih, školskih i sličnih zgrada, izmjenama dotrajalih prozora i vrata ali i prelaskom na LED javnu rasvjetu. Dadatni bi se poticaji ostvarenju zacrtanih ciljeva mogli postići i ulaganjima u »elektromobilnost« odnosno poticanjem korištenja električnom energijom pogonjenih vozila. Sve te mjere, koliko god čudno i neostvarivo izgledale u okolnostima u kojima danas živimo, uvjereni su izrađivači ali i naručitelji studije, dostižni su i realni nastave li Krčani djelovati kao predvodnici sličnih nastojanja u našoj zemlji. A s tom je nakanom i krčka komunalna tvrtka »Ponikve eko otok Krk«, kao glavni institucionalni provoditelj Strategije u red svojih osnovnih djelatnosti nedavno uključila aktivnosti vezane uz energetiku i energetsku učinkovitost.
Usvajanjem prijedloga Odluke o usvajanju Interdisciplinarne strategije nulte emisije stakleničkih plinova za integrirani održivi razvoj otoka Krka tako su, čini se, sad napokon širom otvorena vrata organiziranom djelovanju otočnih općina i Grada Krka, krčkih komunalaca ali i poduzetnika odnosno članova različitih interesnih skupina, udruženja i nevladinih organizacija na nastojanjima da se Krk u doglednoj budućnosti, kao prvi otok na Mediteranu, transformira u područje iz kojeg se neće zagađivati okoliš niti ugrožavati klima, ali i što je još bitnije, koji će postati prvim energetski potpuno neovisnim otokom na području Sredozemlja.
Studija i Strategija
Studiju koju su prije dvije godine odlukom o ulasku u ambiciozan »posao« njene izrade zajednički pokrenuli čelnici svih krčkih lokalnih samouprava i predstavnici komunalnog društva Ponikve (koje bi trebalo postati jednim od glavnih provoditelja tog projekta) izrađivao je tim njemačkih stručnjaka iz konzultantske tvrtke IGR (Ingenieursgesellschaft Rockenhausen) te instituta IfaS (Institut für angewandtes Stoffstrommanagement) a važno je naglasiti i kako je izradu tog, za hrvatske okvire poprilično pionirskog strateškog dokumenta, s 800 tisuća bespovratnih kuna financirala Vlada SR Njemačke odnosno njeno Ministarstvo za okoliš, zaštitu prirode i nuklearnu sigurnost. Kako je prigodom nedavnog predstavljanja tog dokumenta istaknuto, Strategija se »nastavlja« na projekt Organizacija lokalnih inicijativa za ublažavanje klimatskih promjena u koju se, još 2009. godine, zajedno s dvadesetak jedinica lokalnih samouprava iz cijele Hrvatske uključio i Grad Krk. Netom usvojena Strategija tako podrazumijeva paralelno provođenja mjera uštede energije ali i poticanje odnosno jačanje njene proizvodnje iz obnovljivih izvora.
Ciljevi do 2030. godine
Izrađivači su do »ciljane« 2030. godine identificirali i zacrtali potrebu provedbe niza konkretnih mjera koje će, uvjereni su temeljem provedenih istraživanja i proračunavanja, rezultirati ostvarenjem značajnih ušteda utroška energije koje će se ostvariti organiziranim djelovanjem na podizanju javne svijesti otočana, povećanjem energetske učinkovitosti ali i provedbom većeg broja ekonomski isplativih investicija u nove tehnologije odnosno osigravanjem opskrbe energijom iz obnovljivih izvora – ponajprije vjetra, sunca i bioplina. Na Krku bi se, predviđeno je Strategijom iza koje su sad i formalno stali članovi predstavničkih tijela otočnih lokalnih jedinica, u idućih dvadesetak godina trebalo instalirati oko 36,8 MWp fotonaponskih postrojenja na krovnim površinama, 4 MWp fotonaponskih postrojenja na tlu, 25,2 MW vjetroelektrana te oko 250 kWel postrojenja na bioplin. Riječ je o ulaganju vrijednom 89,65 milijuna eura kojim bi otok Krk, prvi na Mediteranu, dobio titulu energetski potpuno neovisnog otoka.
Da su obnovljivi izvori energije na Krku već neko vrijeme »in« potvrđuje činjenica kako su poveće fotonaponske sustave namijenjene proizvodnji »čiste« električne energije na krovove svojih objekata proteklih godina postavili brojni veći krčki gospodarski subjekti poput GP Krka, tvrtke Hoteli Baška ili pak Marine Punat, jednako kao i otočne ustanove poput Srednje škole »Hrvatski kralj Zvonimir« odnosno Doma »Mali Kartec«. Fotonaponskim je panelima prekriven i krov velikog kompleksa Ponikvine sortirnice na odlagalištu otpada Treskavac.
– Iako postavljeni ciljevi na prvi pogled mogu izgledati vrlo ambicioznima, možda čak i nerealnima, iskustva pokazuju da se mjerama podizanja javne svijesti građana, osobito u predškolskom i školskom odgoju ali i promišljenim, sustvnim investicijama oni ipak mogu ostvariti, prenijela nam je prigodom jedne od brojnih prezentacija Strategije Suzana Josipović, jedna od na ovom programu angažiranih predstavnika njemačkog IGR-a.
Izvori – sunce i vjetar
Analize njemačkih stručnjaka kojima su prethodili nimalo jednostavni postupci prikupljanja podataka iz brojnih izvora (otočnih tvrtki, institucija ali i kućanstava) pokazale su kako se energetski potencijal otoka Krka u budućnosti ima oslanjati na gradnji i širenju postrojenja kojima bi se električna struja proizvodila iz na Kvarneru vrlo dustupnih, besplatnih izvora – ponajprije sunca i vjetra. Solarna energija pretvarala bi se u električnu ponajviše kroz disperzirane, manje fotonaponske sustave postavljene na čim većem broju krovova krčkih ustanova, tvrtki i domaćinstava, a tek manjim dijelom kroz komplekse kakve su solarne elektrane. Onaj drugi, danas nažalost zbog zakonskih ograničenja vezanih uz otoke još uvijek potpuno neiskorišten energent – vjetar, možda je još zajnimljiviji jer, naglašavaju Nijemci, vjetrogeneratori imaju znatno veći energetski potencijal u odnosu na »angažirano« zemljište te se, nakon što se jednog dana dogode željene zakonske prilagodbe, savjetuje izgradnja vjetroelektarna u nenaseljenim i od mora udaljenijim zonama u kojima bi se ti energetski potencijali mogli koristiti uz minimalan utjecaj na atraktivno i još uvijek očuvano okružje.
Studija je pokazala i kako otok Krk danas 42 posto svojih energetskih potreba zadovoljava električnom strujom. 32 posto potreba pokriva se korištenjem loživog ulja, a 21 posto drvom. Zaključci njemačkih energetskih stručnjaka, analitičara i konzultanata pokazali su i kako bi, zahvaljujući veoma dobrim prirodnim potencijalima (insolaciji, vjetru i biomasi) veći dio ulaganja u buduću otočnu energetsku infrastrukturu bio isplativ već nakon nekoliko godina. Ponuđena rješenja, doznali smo iz prve ruke, predviđaju kako bi već 2030. godine otok Krk polovinu od svojih ukupnih energetskih potreba mogao (ili bolje rečeno trebao) zadovoljavati iz vjetra, 43 posto iz fotonaponskih sustava postavljenih na krovovima dok bi se 5 posto »pokrivalo« iz fotonaponskih sustava na »ostalim površinama« odnosno iz solarnih elektrana. Preostalih 2 posto energije nužne za »pogonjenje« otočana i njihova gospodarstva dobivalo bi se iz postrojenja pogonjenih bioplinom (proizvedenim od otpadnih materijala).
