KRK Nakon što je sredinom prosinca u krčkoj katedrali biskup Valter Župan službeno otvorio postupak za beatifikaciju sluge Božjega, krčkog biskupa Antuna Mahnića (1850-1920), Postulatura za njegovo proglašenje blaženim i svetim izdala je prvi broj glasila »Mahnićevo slovo«, posvećenog tom pastiru starodrevne otočne biskupije.

Prema riječima krčkog biskupa msgr. Župana, svrha novopokrenutog glasnika je vjernicima postupno i sustavno otkrivati biskupa Mahnića, i to kao velikog i značajnog intelektualca, eruditu, asketu, ali i vjernog te svetog pastira do kraja predanog svojoj službi tijekom koje se, ističe njegov nasljednik msgr. Župan, na svim područjima hrabro i beskompromisno borio za dobro vjernika kao i protiv nametanja krivih i podlih nauka ateizma i liberalizma koji su se već u njegovo doba uvlačili u sve pore društva. 

   – Nakon 93 godine od njegove svete smrti, pokrenut je biskupijski postupak za njegovo proglašenje blaženim i svetim. Taj smo dan dugo čekali i, Bogu hvala, dočekali, istaknuo je postulator kauze u tom postupku mr. Saša Ilijić. No, moramo se suočiti s činjenicom da je minulo mnogo vremena te da su mnoga svjedočanstva o sluzi Božjem, zajedno sa svjedocima koji su ga poznavali, zauvijek nestala. Ipak, ostao je Mahnićev živi duh koji privlači što se može vidjeti i po brojnim tihim hodočasnicima koji svakodnevno dolaze moliti na grob velikog krčkog biskupa, zaključuje mr. Ilijić dodajući kako dio razloga pokretanja novog glasila leži i u činjenici da je dr. Antun Mahnić, čiji zemni ostaci danas počivaju u krčkoj prvostolnici, bio pokretač i inicijator brojnih časopisa kojima je nastojao oplemeniti intelekt i duh društva te da je usto bio i istaknuti borac za očuvanje i valoriziranje staroslavenskog jezika. 

   Glasnik će izlaziti povremeno, a sve upite zainteresirani za ovaj izdavački projekt mogu slati na e-mail adresu: [email protected] 

   Biskup Antun Mahnić rođen je u Kobdilju u Sloveniji, a kao biskup je u Krku ustoličen 1897. godine. Bio je osnivač Hrvatskog katoličkog pokreta, pokrenuo je tiskaru u Krku i izdavanje više časopisa. Nakon Prvoga svjetskog rata talijanske vlasti prognale su ga u mjesto Frascati kod Rima. Posredovanjem pape Benedikta XV. bolestan i izmučen vraća se u svoju biskupiju iz koje odlazi u Zagreb na liječenje gdje je umro 1920. S Mirogoja su njegovi zemni ostaci 1929. preneseni u crkvu Sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu. Tek 2002. godine Mahnić biva prenesen u krčku katedralu na čijem se ulazu danas nalazi njegovo posljednje počivalište.