U to doba zbirka povijesnog kamenja s Raba bila je pohranjena u atriju Kneževog dvora. To je bila hrpa kamenja iz koje se otuđivalo kako je tko htio i kako mu se sviđalo, kaže autor postava Miljenko Domijan
RAB » Jučer je prošlo točno mjesec dana od otvaranja preuređenog rapskog lapidarija, smještenog u prostorima nekadašnje crkve Svetog Kristofora na sjevernoj strani stare gradske jezgre. Lapidarij je otvoren u vrijeme Fjere, 25. srpnja, kada je tom činu nazočio i predsjednik Ivo Josipović. Naime, nije to mala stvar, u ovom desakraliziranom prostoru sačuvan je veliki dio povijesti Raba putem kamenih artefakata koji datiraju od 1. stoljeća prije Krista, pa sve do 18. stoljeća. Priča o samom lapidariju traje već desetljećima i nema bolje osobe da je ispriča od Miljenka Domijana, autora obnovljenog postava.
Kamen po kamen
– Do 1978. godine nekadašnja crkva Svetog Kristofora bila je zapuštena, a desakralizirana je davno prije. Bila je bez krova i urušenih zidova. Ja sam tada bio direktor Zavoda za zaštitu spomeničke kulture u Zadru i, pošto sam Rabljanin, zalagao sam se da kolege konzervatori i arhitekti izrade projekt obnove crkve. U to vrijeme zbirka povijesnog kamenja s Raba bila je pohranjena u atriju Kneževog dvora, zgradi gdje se nekad nalazila Općina, a danas Grad Rab. To je bila hrpa kamenja iz koje se otuđivalo kako je tko htio i kako mu se sviđalo. Budući da je s vremenom bilo sve manje kamenja nego na prvoj hrpi, palo mi je na pamet da se nešto mora učiniti. Došao sam na ideju da revitaliziramo nekadašnju crkvu adekvatnim pohranjivanjem kamenih ulomaka s povijesnih arhitektonskih spomenika, prisjeća se Domijan.
Kaže da je u to vrijeme posebnu pomoć imao od tadašnjeg tajnika Općine Rab Vjekoslava Legca.
– On je prihvatio ideju i 1979. smo moj otac, danas pokojni Mihovil Domijan, i ja počeli uređivati lapidarij. A to smo radili doslovno tako da smo nosili kamen po kamen na leđima, montirali nosače i po kronološkom redu slagali izloške. Tada smo postav dopunili fotografijama starih građevina vrhunskog fotografa Nikole Nina Vranića. Taj postav trajao je sve do ove godine, a budući da je bio neodržavan, postao je bitno degradiran u svakom pogledu. Na inicijativu Pučkog otvorenog učilišta Rab, a posebno ravnateljice Katarine Ribarić, nedavno smo ga obnovili, dodaje Domijan.
Suradnici
Vrijedni povijesni artefakti ponovo su poredani kronološki, od antičkog Rima, preko ranog Kršćanstva, predromanike, rane i zrele romanike, gotike, renesanse do baroka.
– Svaki eksponat ima legendu u kojoj piše sve o njegovom porijeklu, vrsti, obliku i datumu iz kojeg potječe. Postavljene su i info table koje pričaju priču o gradu, od njegovog osnutka kao rimskog municipija iz 1. stoljeća prije Krista pa sve do kraja 18. stoljeća. Table su ilustrirane sačuvanim spomenicima graditeljstva, budući da sa sličnih potiču izloženi artefakti, kao i arhitektonskim crtežima i odgovarajućim legendama. Na taj je način na ovom mjestu predstavljena povijesno-arhitektonska baština grada u njegovom trajanju od dva tisućljeća, ističe Domijan, dodavši da su nekadašnje fotografije Nikole Vranića dotrajale i zamijenjene su novima.
– Zamisao i koncept postava su moje djelo, ali ističem izvrsnu suradnju s akademskim kiparom Mladenom Šćerbom u dizajnu i grafičkoj pripremi informacijskih tabli. Isto tako, moram zahvaliti Pučkom otvorenom učilištu Rab, kao i nadžupi Rab, odnosno župniku Antonu Depikolozvani, na posudbi nekoliko značajnih kamenih ulomaka iz ranokršćanskog i predromaničkog razdoblja, zaključio je Domijan.
