Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
20. listopada 2019.
Udruge pčelara i ovčara dižu glas

Država ne reagira: Iza berača smilja opustošena zemlja

Hoće li išta ostati – zbog proizvodnje eteričnog ulja za smiljem je nastupila prava pomama
Hoće li išta ostati – zbog proizvodnje eteričnog ulja za smiljem je nastupila prava pomama
Autor:
Objavljeno: 7. kolovoz 2014. u 12:19 2014-08-07T12:19:00+02:00

Smilje nekontrolirano čupaju potpuno needucirani berači iza kojih ne ostaje ništa! Osim smilja čupaju se i odvoze cijeli grmovi kadulje što narušava i uništava prirodni sklad otočnog područja, kaže predsjednik krčke Udruge pčelara »Kadulja« Nedjeljko Mrakovčić 

KRK Problemi sa po mnogima navodno potpuno nekontroliranim branjem smilja, ali i nekih drugih samoniklih eteričnih i ljekovitih biljaka, između ostalog i kadulje, ovog su ljeta izraženi na gotovo cijelom Jadranu, pa tako i na otoku Krku.

Sve više ljudi, posebice pčelara i ovčara potpomognutih predstavnicima njihovih udruga, čak i predstavnicima lokalnih samouprava ovih dana diže svoj glas i ukazuje na po ocjeni dobrog dijela otočana nekontrolirano, štetno i pretjerano intenzivno branje tog bilja koje pod najezdom dobro plaćenih, mahom s kopna pristiglih sezonskih berača doslovce nestaje s otočnih pašnjaka.

Na problem nam je ukazao i Nedjeljko Mrakovčić, predsjednik Udruge pčelara »Kadulja« koja okuplja pčelare s cijelog otoka Krka. On se u ime krčkih uzgajivača pčela i proizvođača meda pismima prilično dramatičnog sadržaja obratio čelnicima krčkih općina i Grada Krka te nadležnima u Ministrastvu zaštite okoliša i prirode odnosno Uprave za zaštitu prirode. 

Šumarija: Sve legalno

O problematici berbe smilja koja, prema svemu sudeći, protekom vremena diže sve više prašine na otoku Krku, ali i drugim otocima poput Raba i Paga upitali smo jučer dr. sc. Petra Vrgoča, upravitelja Šumarije Krk koji u svemu ne vidi nikakvih problema. 
  – Što više, berba smilja koja se provodi na državnom zemljištu kojim na Krku upravljamo u ovom je trenutku jedini legalni vid eksploatacije tog područja, ističe Vrgoč dodajući kako su se otočni šumari proteklih godina javnim pozivima obraćali ovčarima ali i svim drugima koji bi mogli imati interes u korištenju tih zemljišta nudeći im ga u najam. Međutim, odziva nije bilo. Istina, javila su nam se dva pčelara i njihovi su zahtjevi u postupku dok su svi drugi, i ovčari i pčelari, naše pozive potpuno ignorirali. Dakle, zemljište je u vlasništvu Republike Hrvatske, njime upravljaju Hrvatske šume, berači smilja imaju odobrenja nadležnih državna tijela, a otkupljivači su sklopili ugovore s Hrvatskim šumama. Oni koji dižu glas u principu nemaju nikakav temelj polaganja prava na upravljanje tim područjem, a oni koji beru, taj posao obavljaju sasvim legalno, naglašava Vrgoč dodajući da ostavlja mogućnost da pokoji berač greškom zađe i u privatno zemljište. To ipak ponajprije moraju kontrolirati vlasnici kao što svatko od nas treba skrbiti o vlastitoj imovini, rezolutan je čelnik Šumarije. O tome tko i da li uopće kontrolira tehniku branja ili »čupanja« smilja i drugog bilja nažalost nismo doznali ništa. 

 »Čišćenje« terena

– Još početkom srpnja na otoku Prviću zapažena je prva organizirana grupa berača smilja koja je tu samoniklu biljku brala, prema informacijama koje imamo, za industrijske potrebe odnosno destilaciju, prenosi nam Mrakovčić dodajući da branje, koje se u međuvremenu intenziviralo i na cijelom otoku Krku, samo po sebi ne bi bilo toliko problematično da se, po ocjeni svih onih koji su mu imali prigodu svjedočiti, smilje nekontrolirano ne čupa od strane potpuno needuciranih berača iza kojih, naglašava čelnik Kadulje, ne ostaje ništa! Predstavnici Udruge pčelara o praksi koja bi mogla dugoročno ugroziti postojanje smilja i kadulje na otoku Krku izvijestili su nadležne u Policijskoj postaji Krk, inspekcijske službe i Carinsku upravu – institucije koje su, prema informacijama koje nam je prenio naš sugovornik, u međuvremenu navodno poduzele mjere iz svojih nadležnosti.

Međutim, nakon nekoliko dana zastoja, berba samoniklog bilja čupanjem nastavljena je nesmanjenim intenzitetom. Mrakovčić kaže da zna da otkupljivači smilja imaju odobrenja za njegovo branje ishođenu od Uprave za zaštitu prirode te da je jednako tako cijeli postupak popraćen i valjanim ugovorom sa Hrvatskim šumama, tvrtkom koja gospodari državnim zemljištem na otoku Krku.

Ipak, unatoč »formalnoj pokrivenosti« cijelog posla svjedočimo doslovnom »čišćenju« terena od smilja i drugih samoniklih eteričnih i ljekovitih biljaka, i to na području Prvića, ali i na prostranim zonama od Omišlja do naselja Rudine na sjevernom djelu otoka s kojih su se berači sad preselili i na područja u okolici Risike, Vrbnika, Punta te Stare Baške, ističe čelnik krčkih pčelara.

Upozorava da se pretjeranim te nekontroliranim branjem, kakvo se odvija na Boduliji, trajno odstranjuje bilje koje je od pamtivijeka raslo na ovim prostorima i koje je postalo važnim čimbenikom otočnog pčelarstva i ovčarstva. 

Četiri tisuće berača?!

Smilje se ove godine otkupljuje po vrlo konkurentnoj cijeni od čak deset kuna za kilogram. Procjenjuje se da vještiji i iskusniji berači tim poslom mjesečno mogu uprihoditi i do devet tisuća kuna zbog čega ne traba čuditi intenzitet kojim su organizirani berači ovog ljeta navalili na Krk i brojna druga područja Kvarnera i Dalmacije. Žetva smilja za proizvodnju eteričnog ulja (koje se dobiva destilacijom) pravilno se vrši rezanjem cvjetova na visini stabljike od 7 do 15 centimetara. Poljoprivredni stručnjaci računaju da se na površini od jednog hektara dobije oko 3.500 – 4.000 kg suhih, odnosno oko 7000 – 8000 kg svježih cvjetova smilja, dok je prinos eteričnog ulja od 8 do 12 kg ulja po hektaru. Cijena eteričnog ulja od smilja ove godine na inozemnom tržištu navodno dosiže vrijednost od 1.600 pa do čak 1.700 eura po kilogramu zbog čega ne čudi da je za tom biljkom ovog ljeta na Jadranu nastala prava pomama. Procjenjuje se da na obalnom području, uključujući i kvarnerske otoke, u ovom trenutku »operira« više od 4.000 berača.

 Ugrožena opstojnost

– Uočeno je da se, uz smilje, čupaju i odvoze cijeli grmovi kadulje što narušava i uništava prirodni sklad otočnog područja te uvelike unazađuje nastojanja lokalnih pčelara za očuvanjem te biljke od koje se već desetljećima proizvodi visokokvalitetan med, prepoznatljiv otočni proizvod koji zbog svojih nutricionističkih i ljekovitih svojstava biva prepoznat i nagrađivan na brojnim nacionalnim i međunarodnim izložbama i sajmovima, zaključuje Mrakovčić dodajući da je apsurdno i zapanjujuće kako se očuvanje te samonikle biljke dovodi u pitanje djelovanjem velikog broja needuciranih berača čije je nekontrolirano djelovanje »pokriveno« ugovorima i dozvolama nadležnih državnim tijela koja, nakon što su izdala dopusnice za berbu, ni na koji način ne kontroliraju praktičnu provedbu aktivnosti branja.

Stoga su krčki pčelari proteklih dana uputili niz javnih poziva kojima su zatražili pomoć čelnika svih krčkih lokalnih jedinica ali i nadležnih državnih tijela, a sve kako bi zaustavili te, po njihovoj ocjeni, negativne aktivnosti koje prijete očuvanju i opstanku pojedinih biljnih vrsta na otoku Krku, a time i djelatnosti kojom se bave. 

 Apsurdi

Mrakovčić kaže i kako se prema Pravilniku o držanju pčela i katastru pčelinje paše pčelinja paša u Republici Hrvatskoj preko Hrvatskog pčelarskog saveza daje na gospodarenje pčelarskim udrugama slijedom čega bi na području otoka Krka pčelinjom pašom trabala gospodariti upravo Udruga pčelara »Kadulja« – Otok Krk.

Kadulja je jedina predvidiva i zapravo glavna paša naših pčela pa je navedenim pojavama dovedena u pitanje budućnost proizvodnje meda koji je poznat i prepoznat i izvan Hrvatske. Da apsurd bude veći, planom rada i aktivnostima naše udruge za 2014. godinu predviđeno je sijanje i obnova nasada kadulje na otoku Krku, a istu smo akciju uz donaciju jedne bankovne kuće u djelo proveli i prije nekoliko godina.

Uz to, članovi naše udruge kao proizvođači »Krčkog meda« ostvaruju i potpore preko Agencije za plaćanje u poljoprivredi i to za aktivnosti koje, ispada sad, ugrožavaju i uništavaju aktivnosti drugih državnih institucija koje ni na koji način ne nadziru i kontroliraju djelatnosti koje tako olako dozvoljavaju, zaključuje »prvi pčelar« otoka Krka.

Pred koji tjedan pismo sličnog sadržaja Upravi za zaštitu prirode te Inspekciji zaštite prirode odaslano je i iz Općine Baška, na čijem se području nalazi i berbom posebno pogođeni otočić Prvić koji je još 1972. godine proglašen posebnim ornitološkim rezervatom i koji je, jednako kao i neka druga »berbom« zahvaćena dijelovi (poput ornitološkog rezervata Glavine – Mala Luka) uključen u popis zaštićenih dijelova prirode u PGŽ-u kojima upravlja Javna ustanova Priroda. 

 Bez odgovora

Bašćani u dopisu na koji još nije stigao odgovor također ukazuju da se berba smilja i drugih samoniklih biljaka odvija na nepravilan način, čupanjem ali i da svepristuni berači u nemalom broju slučajeva zalaze i u privatna zemljišta, bez suglasnosti njihovih vlasnika. Iz općinarskih smo krugova upoznati i s dvojbama na koje su otočani također ukazali nadležnima, a koje se tiču statusa zemljišta kojim već neko vrijeme upravljaju Hrvatske šume.

Naime, prostranstva na zaravnima iznad Bašćanske udoline već stoljećima funkcioniraju u svojstvu »komunada« – zajedničkih pašnjaka kojima se u jednom dijelu godine služe lokalni ovčari prigodom ekstenzivnog uzgoja stoke. Pašnjaci, ističu bašćanski općinari, sukladno zakonskim odredbama ne spadaju u šumsko već u najniži oblik poljoprivrednog zemljišta pa je tako, po ocjeni stručnih službi tamošnje lokalne uprave, upitan sam pravni temelj kojim su, zanemarujući njihovu katastarsku kulturu, ta zemljišta povjerena na upravljanje Hrvatskim šumama, javnom poduzeću za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj koje tamošnji pašnjaci nedvojbeno – nisu.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.