Grad: Rijeka
Danas: 11° pretežno oblačno
Sutra: 1° 13° moguća kiša
14. prosinca 2017.
Bivši Dom JNA

ČEKA SE DAROVNICA DRŽAVE Centar za znanost o moru bit će još jedna sjajna lošinjska priča

ČEKA SE DAROVNICA DRŽAVE Centar za znanost o moru bit će još jedna sjajna lošinjska priča
ČEKA SE DAROVNICA DRŽAVE Centar za znanost o moru bit će još jedna sjajna lošinjska priča
Autor:
Objavljeno: 4. prosinac 2017. u 21:17 2017-12-04T21:17:10+01:00

U bivši Dom JNA na Velopinu uselit će Centar za znanost o moru Instituta Plavi svijet, kroz čiji je Edukacijski centar u Velom Lošinju od 2003. godine prošlo   više od 100 tisuća posjetitelja, 500 školskih skupina, mnogobrojne organizirane turističke skupine... Ta sada devastirana zgrada idealno je mjesto za veliki projekt, jedinstven u Hrvatskoj

Prošlo je mjesec dana otkako je povjerenstvo Ministarstva državne imovine prihvatilo prijedlog Grada Malog Lošinja o darovanju dviju napuštenih zgrada koje su ranije bile u funkciji vojske – zgrade Carinarnice u središtu grada, na Rivi lošinjskih kapetana, te bivši Dom JNA na Velopinu. Darovnicu je kao dar za Dan Grada trebao na svečanost održanoj dan uoči blagdana zaštitnika mjesta, sv. Martina, donijeti ministar državne imovine Goran Marić. No, kako se upravo toga dana u Saboru glasalo o povjerenju Vladi, ministar Marić morao je ostati u Zagrebu, a s njime je u Zagrebu ostala i darovnica koju je obećao donijeti »prvom prilikom«.

Međutim, ta se prilika još nije ukazala pa je i jedna sjajna lošinjska priča, čiji počeci sežu još u 2009. godinu, i dalje na čekanju. Riječ je o priči o Muzeju znanosti o moru – odnosno o Centru za znanost o moru kako se taj projekt sada naziva – koju je pokrenula nevladina udruga Institut Plavi svijet. Centar za znanost o moru trebao bi, naime, useliti upravo u jedan od tih objekata – onaj na Velopinu. O toj ideji svjedoči i ploča postavljena u podnožju ove već godinama ruševne i devastirane zgrade s čije terase puca predivan pogled na Mali Lošinj.

 
Neadekvatni uvjeti

Zgrada je izgrađena pedesetih godina prošloga stoljeća, a od 1970. godine je napuštena i od tada propada. Istina, iz središta grada vidi se samo njezin krov jer se nalazi na predjelu prekrivenom gustom šumom, no, kada se priđe jasno je da ova ruševina, osim što se, kako kažu u Plavom svijetu, »loše odražava na javnu sliku grada« predstavlja i potencijalnu opasnost za prolaznike. Stolarija na zgradi je dotrajala, unutrašnjost je potpuno devastirana, zidovi su išarani grafitima...

– Dobijemo li konačno tu zgradu, čeka nas jako puno posla, najmanje sljedećih pet godina, kaže Andrea Borić, voditeljica Lošinjskog edukacijskog centra o moru koji je sada smješten u Velom Lošinju, u prostoru površine svega 160 četvornih metara u zgradi koja datira iz 1826. godine. Iako je prije useljenja ta zgrada temeljito rekonstruirana, u Centru navode da »postoje mnogi nerješivi problemi povezani sa starosti objekta«.

Osim toga upozoravaju i da je nedostatak prostora također postao značajan ograničavajući faktor s obzirom na to da s godinama raste broj zaposlenika, volontera i studenata koji su uključeni u rad Lošinjskog edukacijskog centra o moru. Centar je, naime, središnja točka za prezentaciju rada Instituta Plavi svijet, glavni edukacijski centar o moru u regiji, budući da je prvi ovakve namjene na istočnoj obali Jadranskog mora, ali i turistička atrakcija jer stalne i povremene izložbe, organizirane radionice i predavanja za posjetitelje te interaktivne multimedijske prezentacije, privlače i goste koji dolaze na Lošinj.

 
Odlična lokacija

O zanimljivosti i atraktivnosti najbolje govore brojke koje se mogu pronaći i na službenoj web stranici Plavog svijeta: od otvaranja 2003. godinu kroz prostor u Velom Lošinju prošlo je više od 100 tisuća posjetitelja, 500 školskih skupina, mnogobrojne organizirane turističke skupine, a održane su u njemu i brojne međunarodne konferencije, profesionalni sastanci i radionice.

Sve to su razlozi zašto se prije gotovo desetljeća i počelo razmišljati o novom prostoru koji bi, kako kažu u Plavom svijetu, »ispunjavao sve uvjete za pozicioniranje izvanredne javne ustanove kojoj ne bi bilo premca uz obale Jadranskog mora, pa i šire«. Ta institucija, prema prvim zamislima, trebala je biti muzejski centar – dinamičan, interdisciplinaran i privlačan sadržajima široj javnosti.

Baš po mjeri za 21. stoljeće. Napuštena zgrada na Velopinu sve je tražene zahtjeve zadovoljavala – prostora za realizaciju takve ideje ima dovoljno, a prednost joj je i to što se nalazi na glavnoj obali u Malom Lošinju, na lokaciji kojoj je moguće prići i iz središta grada i iz uvale Čikat, s mora i s kopna – automobilima, autobusima i brodovima.

 

Tri godine priprema

Ovakvu inicijativu odmah su prepoznali i podržali Grad Mali Lošinj i Ministarstvo turizma, a dobila je podršku brojnih organizacija, institucija i sveučilišta iz Hrvatske, Europe i cijeloga svijeta. Svi su bili zainteresirani sudjelovati u aktivnostima pa se odmah krenulo ideju »baciti na papir«. Potrajalo je to tri godine i konačno je,  nakon više prezentacija i rasprava, ideja 2013. godine dobila jednoglasnu potporu malološinjskog Gradskog vijeća i tadašnjeg gradonačelnika Garija Cappellija, a Grad je 2015. promijenio i Prostorni plan kako bi se omogućilo uređenje ovakvoga centra. Gari Cappelli i danas, sada u novoj ulozi – ulozi ministra turizma, i dalje smatra da je riječ o značajnom projektu za turizam i općeniti razvoj otoka.

– To što država poklanja bivši Dom JNA vrlo je značajno jer niti jedna vlada do sada to nije prepoznala kao važan projekt, zbog čega smo već propustili i jedan natječaj za europska sredstva iz kojih bi se ovakav projekt mogao financirati, kazao je ministar Cappelli uoči svečanosti povodom Dana Grada na koju ministar Marić nije mogao doći, ali najavljen je njegov dolazak za »desetak dana«, kako bi se sve formaliziralo.

S obzirom na sve okolnosti, u lošinjskoj udruzi ovu su zgradu počeli već u šali zvati »ukletom kućom«, a Andrea Borić kaže da nerado govori o cijelom projektu koji je »toliko blizu, a toliko daleko«, dok Grad Lošinj u rukama ne bude imao papir koji mu jamči vlasništvo i koji će omogućiti prijavu na natječaj za novac za obnovu i uređenje zgrade prema viziji koju je izradio studio MVA arhitekti.

Razvijen je i konceptualni dizajn i 3D prikaz budućeg Centra koji bi se, u građevinskom smislu, trebao temeljiti na tehnologijama koje omogućuju primjenu načela energetske učinkovitosti i održivosti, što je čini prvom takvom zgradom na hrvatskim otocima.

Promašili dva natječaja

– Svakako bi bilo dobro da država ovaj projekt podrži kao strateški jer bi nam to pomoglo i pri dobivanju europskog novca. Dva velika natječaja smo promašili jer dokumentacija nije bila spremna i, ako ne požurimo, mogli bismo opet propustiti priliku da taj novac dobijemo, kaže voditeljica Lošinjskog edukacijskog centra o moru Instituta Plavi svijet, udruge koja svoj rad sama financira kroz projekte i odličan je primjer samoodrživosti u civilnom sektoru.

 
Jedinstveni identitet

Kako se može iščitati na web stranicama Plavog svijeta, zgrada je osmišljena tako da koristi postojeću topografiju i organizirana na tri kata te bi se trebala potpuno uklopiti u okoliš. Svaki kat imao bi izravan ulaz i jedinstveni identitet, s različitim funkcijama. Autori dizajna iz studija MVA arhitekti pojašnjavaju da bi staklena fasada u prizemlju odražavala površinu mora, a vertikalne kamene ploče koje čine fasadu prvog kata i edukacijskih prostora trebale bi prizivati osjećaj borove šume u kojoj se zgrada nalazi. Prostor drugog kata bio bi organiziran u manje međusobno povezane jedinice koje ostavljaju dojam »znanstvenoga grada«.

Za taj prostor koristile bi se metalne ploče koje podsjećaju na brodogradilište koje se nalazi u blizini. Središnji dio bio bi potporanj koji bi se protezao preko svih katova, a na kojemu bi se nalazili neki od najvažnijih muzejskih eksponata koji bi vizualno povezivali muzejske sadržaje, a istovremeno dopuštale fleksibilnost u korištenju prostora.

Zgrada bi se trebala sastojati od više dijelova: muzejsko-posjetiteljskog u kojemu bi se nalazio stalni izložbeni postav i povremene izložbe, edukacijskog s konferencijskom dvoranom, laboratorijem-učionicom i 3D učinionicama, zatim znanstvenog s laboratorijima i arhivama, a bile bi tu i veterinarska klinika i tzv. »touch pool«, zatim radni prostori – uredi, sobe za sastanke, biblioteka, a u zgradi bi se nalazile i spavaonice za goste stručnjake.

Vojni objekti i plan

Bivši dom JNA – Edukacijski centar za znanost o moru
Vojni kompleks na Velopinu  –  ekomarina na Velopinu
Vojarna na Iloviku (u mjestu) – za rad Vijeća MO Ilovik te za organiziranje raznih događanja za promociju otoka Ilovika
Vojarna na Iloviku (Draga) – privođenje nekretnine turističkoj i društvenoj namjeni

Vojni objekt Tovar – privođenje nekretnina društvenoj i sportskoj namjeni, jedna zgrada se planira prenamijeniti u streljanu, a jedna je već dana na korištenje lokalnoj obavještajnoj točki HGSS -a
Vojno skladište Parknu (Ilovik) – privođenje nekretnine turističkoj i društvenoj namjeni
Skladište Umpiljak  – uređenje skladišta i depoa

Vojarna Maracuol (Unije) – privođenje nekretnine turističkoj i društvenoj namjeni
Vojno skladište rt Stijene – privođenje nekretnine turističkoj i društvenoj namjeni

Vizija i volja

 
Vizija i volja, dakle, postoje. Zgrada je, istina, otkako su svi ovi planovi načinjeni, budući da je bez ikakve zaštite i dalje propadala i mijenjala izgled. Njena je vrijednost danas procijenjena na oko 6,1 milijun kuna prema dokumentaciji koja je predočena gradskim vijećnicima koji su odlučivali o tome da Grad državi otpiše potraživanje iz 1992. godine kako bi dobila ovaj prostor i prostor Carinarnice.

I dok se vrijednost zgrade sasvim sigurno smanjuje iz godinu u godinu, vrijednost projekta koji je izradio Plavi svijet raste. Ona se na početku procjenjivala na osam do deset milijuna kuna, a, prema riječima Andree Borić, sada se procjenjuje na 12 do 14 milijuna.

Objašnjava kako je projekt Edukativnog centra o moru, kojega bi kao partneri provodili Grad Mali Lošinj i Plavi svijet, interdisciplinaran i spaja znanost, kulturu i edukaciju te zbližava znanstveno istraživanje, edukativne aktivnosti, kulturno iskustvo, turizam, učenje i primjenu znanja u svakodnevnom životu.

– Ono što je vrlo važno, ovaj projekt sasvim sigurno poboljšao bi kvalitetu života stanovnika i podržao ekonomski razvoj otoka, otvorio nova radna mjesta, ne samo danas nego i u budućnosti. U svakom slučaju, možemo napraviti jako dobru priču, samo je potrebno da netko u državnim strukturama zaista ovaj projekt prepozna kao strateški, zaključuje Andrea Borić.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka