Prva godišnjica poslijediplomskog specijalističkog studija zdravstvenog turizma

Stručnjaci ključ razvoja i rasta zdravstvenog turizma u nas

Slavica Bakić

Dok u svijetu bilježi porast od 15 do 20 posto godišnje, Hrvatska pati od nedostatka sadržaja i organizirane ponude zdravstvenog turizma, pa čak i u onim turističkim destinacijama koje u tom segmentu imaju tradiciju, izvrsne prirodne, kadrovske i društvene resurse 



OPATIJA  Godinu dana prošlo je otkako je u opatijskoj Thalassotherapiji svečano obilježen početak rada prvog hrvatskog poslijediplomskog specijalističkog sveučilišnog studija zdravstvenog turizma.


Pokrenula su ga zajednički tri fakulteta Sveučilišta u Rijeci – Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Medicinski i Filozofski fakultet, uz podršku Referentnog centra za zdravstveni turizam i medicinski programirani odmor ministarstava zdravstva, turizma i znanosti, obrazovanja i sporta te brojnih javnih i privatnih ustanova koje na tržištu nude neki od oblika zdravstvenog turizma.


Uključivanjem tri visokoobrazovne ustanove u program studija naglašena je njegova interdisciplinarnost, nužna za stjecanje novih znanja potrebnih kadru čiji je zadatak pozicioniranje hrvatskog zdravstvenog turizma na domaćem i inozemnom tržištu.




Interdisciplinarnost je bila izražena i kroz sastav prve generacije studenata u kojoj su od netom svršenih studenata dodiplomskih studija ekonomije i medicine, do dugogodišnjih ravnatelja ustanova u kojima je zdravstveni turizam već zaživio u praksi ili je tek u začecima. 


  Veliki iskorak


– U strategiji razvoja turizma RH do 2020. godine se zdravstveni turizam pozicionira kao jedan od vodećih oblika selektivne turističke ponude sa izraženom perspektivom razvoja, a slijedom spoznaje da u svijetu bilježi porast od 15 do 20 posto godišnje. Istovremeno rezultati istraživanja ukazuju na nedostatak relevantnih sadržaja zdravstvenog turizma u Hrvatskoj, kao i njegove organizirane ponude, pa čak i u onim turističkim destinacijama koje u tom segmentu imaju tradiciju, izvrsne prirodne, kadrovske i društvene resurse. Da bi se navedene komparativne prednosti mogle kvalitetno tržišno pozicionirati u cilju postizanja konkurentskih prednosti, potrebna su specifična znanja, koje sadašnjim i budućim polaznicima pruža master studij zdravstvenog turizma, naglašava prof. dr. Milena Peršić, voditeljica i predsjednica vijeća ovog studija.


    – Osobno ovaj studij vidim kao veliki iskorak u promociji i razumijevanju značaja tog selektivnog oblika turizma, kako od strane samih dionika koji trebaju prepoznati potrebu za međusobnim udruživanje u oblikovanju i nadogradnji ponude, tako i od strane zakonodavnih tijela. Studij je prilika da se djelatnici u zdravstvenom turizmu okupe na jednom mjestu i zajednički promišljaju mogućnosti razvoja i analiziraju moguće sinergijske učinke, kaže dr. sc. Lidija Bagarić, saborska zastupnica i članica saborskih odbora za obrazovanje i za turizam. 

   Upravo je ovaj potonji, saborski Odbor za turizam, tijekom studenoga na sjednici otvorenoj za javnost raspravljao o zdravstvenom turizmu, koji je i u Strategiji razvoja turizma Hrvatske naznačen kao djelatnost s velikim razvojnim potencijalom. 


   – Nakon ove sjednice nametnuli su se brojni izazovi za budućnost od usklađivanja zakonodavne regulative, registracije i jedinstvene evidencije pružatelja usluga, sinergijskog povezivanja, omogućavanja obavljanja zdravstveno-turističke djelatnosti »pod jednim krovom« do propisivanja jedinstvenih uvjeta za pružanje usluga, naglašava Lidija Bagarić. 



Na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u tijeku je upis druge generacije studenata master studija Zdravstvenog turizma. Istodobno, počelo se razgovarati o problemu neprilagođene nomenklature interdisciplinarnih zanimanja u zdravstvenom turizmu. Saborska zastupnica Lidija Bagarić kaže kako će se zauzeti za pokretanje rješavanja ovoga problema.    – Osobno mislim da je potreban širi pristup kako bi se utvrdilo u kojim sve područjima postoji neusklađenost i sukladno tome ponuditi cjelovito rješenje, a ne samo za jedan segment, kaže Lidija Bagarić.


  Potpora Klastera


Jedan od sudionika otvorene sjednice saborskog Odbora bio je i Zoran Jelić, direktor Klastera medicinskog turizma, koji je s opatijskim Fakultetom nedavno potpisao ugovor o znanstvenoj, istraživačkoj, tehnološkoj i kadrovskoj suradnji u provedbi znanstvenih i stručnih projekata, s konačnim ciljem sustavnog unapređenja zdravstvenog turizma u Hrvatskoj. Upravo je studij Zdravstvenog turizma jedan od važnih projekata na kojemu su se obvezali zajednički raditi. 


   – Pristupajući razvoju zdravstvenog turizma iz šireg aspekta, kao dva ključna faktora održivog razvoja ove industrije smatramo ljudske potencijale i kvalitetu usluge. Sve drugo doći će, vjerujemo, samo od sebe. Iako je razvoj zdravstvenog turizma kod nas u povojima, gledajući kakva je to globalna industrija danas i što nam radi konkurencija, strateški gledano mislimo da je odlično da danas krenemo educirati ljude koji će se sutra znati nositi s multidisciplinarnim zadatkom upravljanja ovom industrijom, pojašnjava Zoran Jelić, odluku da udruže snage s Fakultetom u »regrutiranju« novoga kadra za ovu djelatnost. 


   – Područja suradnje kreću se od praktične nastave za polaznike studija, zajedničkih nastupa na projekte EU, strateškog razvoja Hrvatske kao destinacije za zdravstveni turizam do destinacijskog menadžmenta, pojašnjava predsjednik Klastera medicinskog turizma, dodajući kako će se o konkretnim projektima više govoriti kada budu u fazi realizacije.