Projekt je u fazi natječaja bio komercijalno neisplativ, ali je promjenom uvjeta nakon provedbe natječaja postao znatno isplativiji jer jedini investitor koji se javio, Zoran Maržić, kabine za presvlačenje u svojem projektu pretvorio je u »sobe za poludnevni, cjelodnevni ili višednevni boravak«
Koncesija za plažu Lido i Angiolina u Opatiji, koju je nedavno dobio Zoran Maržić na rok od 20 godina, i dalje izaziva kontroverze u opatijskoj javnosti. Jednim dijelom i zbog planova uređenja te plaže. Prema ugovoru s Primorsko-goranskom županijom koja dodijeljuje koncesiju u taj projekt bi se trebalo uložiti oko 32 milijuna kuna, ali i drastično promijeniti sliku dviju popularnih opatijskih plaža, povećavajući njihovu atraktivnost za turističku klijentelu više platežne moći, ali ujedno domaćim građanima »oduzimajući« mjesto za »šugamane«.
No, onaj drugi dio, koji se ne odnosi na staru opatijsku kritiku svakog pokušaja da se nešto u gradu promijeni, za investitore, ali još više za lokalnu i regionalnu samoupravu, puno je »opasniji«. Ujedno i puno kompleksniji, jer uključuje detaljno češljanje opsežne dokumentacije vezane uz dodjelu koncesije – od odluka Županijske skupštine do projekata uređenja plaže i urbanističkih planova toga područja – koja otkriva određene nejasnoće što bi mogle pod znak upitnika dovesti legalnost koncesije na ovim plažama.
Jedan ponuđač
Dokumentacija je u našem posjedu, ali i u posjedu DORH-a i krim-policije, čiji su djelatnici, prema neslužbenim informacijama, također pokazali interes za ovu tematiku.
– Smatram da je uređenje plaža Lido i Angiolina nužnost za Opatiju, i da treba podržati svaki legalan projekt koji bi u tom smislu napravio korak naprijed. Međutim, problem s ovim projektima i ovom koncesijom jest u tome što nisu zakonski odrađeni, stoga smatram da bi nadležne institucije trebale provjeriti način na koji se dodjeljivala koncesija, te da bi se procedura dodjele trebala poništiti i ponovo pokrenuti na zakonski način, smatra Nikica Pažin, lider Liburnijske stranke, koji je bio najglasniji kritičar dodjele Lida Maržiću.
No, što je zapravo sporno u čitavom tom postupku? Prije svega, činjenica da se na natječaj za dodjelu koncesije javio svega jedan ponuđač – Zoran Maržić – iako je za plažu vladao znatno veći interes, kako potvrđuju i u Gradu Opatiji.
– Početkom 2012. godine Grad Opatija je zatražio od PGŽ da objavi Javni poziv za iskazivanja interesa za koncesiju na pomorskom dobru za plažu LIDO. Interes su iskazale tri tvrtke: Colossal d.o.o., Bevanda d.o.o. i Milenij Hoteli d.o.o., sve iz Opatije. Kad je raspisan sam Natječaj za dodjelu koncesije javila se samo tvrtka Bevanda. Tvrtka Rivijera je uložila žalbu Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture. Ministarstvo je žalbu odbilo s obrazloženjem da se ne mogu stjecati nikakva prava, pa ni prava korištenja pozivajući se na postupka pretvorbe, već se gospodarska djelatnost na pomorskom dobru može obavljati isključivo temeljem koncesije. PGŽ je poništila taj prvi natječaj i u 2013. godine pokrenula drugu, zakonom pripisanu proceduru. Ponovno se javio samo jedan ponuditelj, odnosno zajednica ponuditelja; Bevanda Lido d.o.o., Bevanda d.o.o i Projekt zapad d.o.o. Iz ovoga se može zaključiti da nema govora o pogodovanju jednom ponuditelju jer su se svi zainteresirani mogli javiti na natječaj, a nisu, govori zamjenica opatijskog gradonačelnika Marina Gašparić.
Promijenjeni uvjeti
Pojedini će interesenti istaknuti kako su se uvjeti pod kojima se investicija treba izvesti promijenili tek nakon što je natječaj proveden, stoga je projekt koji nije bio komercijalno isplativ postao znatno isplativiji. Radi se o replici starog drvenog kupališta koje je izgorjelo, a koje je prema idejnom projektu što ga je za Grad Opatiju kao osnovu natječaja za koncesiju izradio arhitekt Eligio Legović velikim dijelom ispunjeno kabinama za presvlačenje.
Međutim, u projektu koji je za investitora Zorana Maržića izradio arhitektonski studio Dražul-Glušica, ti su prostori postali »sobe za poludnevni, cjelodnevni ili višednevni boravak«, a u ekonomsko-financijskoj analizi objekt kupališta nazvan je Kupališnim hotelom »Angiolina« koji bi godišnje trebao raditi gotovo osam milijuna kuna prihoda. Drugim riječima, umjesto kupališta s kabinama koje su vrlo nisko komercijalno iskoristive u današnje vrijeme, investitor će dobiti profitabilne smještajne jedinice na samoj obali mora, na prostoru pomorskog dobra na kojemu nije dozvoljena izgradnja hotela.
– Unutarnji raspored i namjena poslovnih prostora je stvar poslovne odluke investitora-koncesionara. Držimo da nije presudno hoće li kafić, restoran ili neki drugi sadržaj biti u prizemlju ili na katu. Bitno je da je namjena cijelog zahvata u skladu s UPU-om, objašnjava Marina Gašparić na pitanje jesu li ovakvom naknadnom promjenom u uvjetima unaprijed eliminirani drugi investitori, ali i oštećen gradski proračun.
Proceduralna greška?
Naime, jasno je da bi veća konkurencija za koncesiju nad atraktivnom plažom dovela i do viših iznosa godišnje naknade koja se uplaćuje u proračun, a koja sada iznosi 120 tisuća kuna godišnje fiksnog dijela i 3 posto ostvarenih prihoda. Gradonačelnik Ivo Dujmić, pak, na nedavnoj sjednici Općinskog vijeća, kazao je kako smatra da se ostali ponuđači nisu javili jer su htjeli eksploatirati pomorsko dobro bez plaćanja.
– Natječaj je proveden, a na pitanje zbog čega se nisu javili ostali zainteresirani odgovor je jasan. Jer moraju uložiti kapital. Danas bi svi eksploatirali pomorsko dobro bez da ulože lipu. Rekao sam da je takva praksa prošlost i da to u Opatiji više ne može prolaziti. Dakle, Županija je provela natječaj na kojeg se kao jedini ponuđač javila tvrtka gospodina Maržića koji je priložio sve potrebne dokumente iz natječajne dokumentacije, kazao je tom prilikom Dujmić.
Iz Primorsko-goranske županije poručili su da je tijekom procesa izdavanja lokacijske dozvole došlo do preinaka projekta, te da se konačnim projektom smatra onaj iz svibnja 2014. godine. »U postupku za izdavanje lokacijske dozvole, sukladno Urbanističkom planu uređenja naselja Opatija kao i uvjetima postavljenim od strane Konzervatora, došlo je do određenih korekcija projekta, što je bio preduvjet za izdavanje lokacijske dozvole. Za istaknuti je da u konačno dorađenom idejnom projektu iz svibnja 2014., koji je sastavni dio lokacijske dozvole, nema smještajnih jedinica. Grad Opatija je bio upoznat sa izvršenim usklađenjima i dao svoje pisane suglasnosti«, kazali su iz Županije.
Ipak, postoji problem i kod dokumentacije. Naime, u županijskoj Odluci o davanju koncesije na pomorskom dobru za izgradnju i gospodarsko korištenje plaža Lido i Angiolina, piše da je temelj za davanje koncesije idejni projekt broj 12-018-IP izrađenom u rujnu 2013. godine od strane izrađivača »Dražul Glušica arhitekti«, na koji Grad Opatija mora dati suglasnost. Međutim, Grad Opatija dao je suglasnost na projekt istog broja, ali s datumom iz prosinca 2013. godine, a pitanje je radi li se o proceduralnoj grešci ili o pokušajima naknadnog ispravljanja projektne dokumentacije. I o tome je gradonačelnik Dujmić govorio na Vijeću, sugeriravši kako se za tu temu raspituje i Državno odvjetništvo.
DORH-a se ne boji
– Prijeti se sa svih strana pa čak se ide toliko daleko da se najavljuje dolazak DORH-a u kontrolu. Slobodno neka dođu predstavnici DORH-a u Grad Opatiju jer ja sam tri godine kucao na vrata DORH-a i molio ih za pomoć kod rješavanja pomorskog dobra, pa valjda ih mogu i ugostiti u Opatiji. Čist sam kao suza i neka zaborave oni koji pokušavaju s tim prijetnjama da će me uplašiti i spriječiti u cilju koji smo zacrtali. Pročelnica ureda grada koja je sa mnom bila na razgovorima u DORH-u može potvrditi što smo rješavali i što smo radili. Ja se DORH-a ne bojim. Dobrodošli su u Gradu Opatiji jer ja imam više za pričati, a ne druga strana koja pokušava spriječiti razvoj grada, rekao je Dujmić. Na pitanje zbog čega je u županijskoj odluci naveden jedan projekt, a u suglasnosti Grada Opatije drugi, zamjenica gradonačelnika nije dala konkretan odgovor.
– Budući da je grad Opatija naručio izradu Programske studije/Prijedlog idejnog rješenja za plažu Lido koja je prezentirana javnosti već 2011. godine, a koja je i bila sastavni dio natječaja za dodjelu koncesije, gradonačelnik je i dao suglasnost na idejni projekt (koji se izrađuje kasnije dok proces dodjele koncesije traje) prema kome bi se izgradila nova zgrada koja se vanjskim izgledom mora čim više približiti izvornom izgledu, ukratko – drvena fasada. Sve ostalo u idejnom projektu mora biti u skladu sa UPU-om naselja Opatija, navodi Gašparić.
