Za razliku od prošle godine, kada su jedra bila »opuštena« zbog bonace, ove godine vjetar se okrenuo u korist 28 prekrasnih tradicijskih barki, pa su se umjesto jednog, plovila čak dva plova
MOŠĆENIČKA DRAGA Povijesne barke hrvatskog priobalja i otoka razvile su svoja jedra u draškom akvatoriju i brojnim promatračima okupljenim na rivi pružile nezaboravan prizor – između uzburkanog mora i potamnjelog neba natiskali su se leuti, gucevi i gajete izrađeni po standardima koji se nisu mijenjali stotinama godina, i nadjačali prirodu tek uz pomoć napetog komada tkanine i snage svojih posada.
Dvadeset i osam prekrasnih plovila sudjelovalo je na 6. Smotri i regati tradicijskih barki na jedra, koja se svake godine održava u Mošćeničkoj Dragi kao dio aktivnosti Katedre Čakavskog sabora usmjerene na očuvanje pomorske, ribarske i brodograđevne baštine draškog kraja, ali i čitavog primorskog zavičaja. Pritom se među uobičajenim sudionicima iz liburnijskog i istarskog područja te kvarnerskih otoka, ove godine prvi put našla i jedna posada s južnodalmatinskih otoka.
Za razliku od prošle godine, kada su jedra sudionika bila »opuštena«, jer je regatu dočekala bonaca, ove godine vjetar se okrenuo u njihovu korist pa su se umjesto predviđenog jednog, plovila čak dva plova, na kojima nije nedostajalo natjecateljskog duha, iako se u ovom slučaju više radi o »demonstracijskoj« nego li o »kompetitivnoj« utrci.
Regata koja je potrajala čitavo poslijepodne bila je glavni, ali ne i jedini dio ovogodišnje manifestacije koja je trajala dva dana – još u petak navečer započeta je radionicama tradicionalnih pomorskih vještina i revijalnim jedrenjem pod nazivom »Bordižamo na bave s kraja«, a prije starta regate svečano je zatvorena fotoizložba »Ribari i ribarenje u Mošćeničkoj Dragi« autora Ervina Skalamere, koja je poveznicu s regatom pronašla u činjenici da se nekad ribarilo upravo u barkama na jedra kakve su plovile draškim akvatorijem.
