Crkva je vrlo vjerojatno devastirana u osmanlijskim prodorima početkom 16. stoljeća. Inače lokalitet je devastiran u nešto bližoj prošlosti, prije 80-ak godina općina Smiljan prodala je kamen kojim je crkva građena jednom gospićkom trgovcu koji je tim kamenom sagradio svoju kuću. Kuća je uništena u Domovinskom ratu, a sav kamen s ruševine je odvezen. Na manjem objektu na lokaciji Crikvine djelatnici specijalizirane tvrtke za konzervaciju i prezentaciju arheoloških lokaliteta »Krševan« iz Zadra obavili su konzervacijske radove na arhitekturi.
Uz temelj crkve istraženo je i 97 grobnih ukopa što ukazuje da je crkva služila kao župska pa se očekuje i pronalazak naselja koje bi moglo datirati u vremenu od 12. do 15. stoljeća. Lokacija na kojoj je konzervirana crkva nalazi se uz srednjovjekovnu cestu koja je išla pravcem jug-sjever, odnosno iz pravca današnjeg Gospića prema Pazarištima. Lokacija se nalazi među nekoliko srednjovjekovnih burgova, odnosno utvrda.
Traženje hospicija
Radi se u utvrdama na Pazariškoj ostrvici, Otešu, Krčmaru i Bogdaniću, nedaleko Crikvine protječe i rijeka Otešica uz koju se prema predaji nalazio hospicij, odnosno gostinjac koji je služio i kao bolnica koji su obično držali samostanski redovi. Tatjana Kolak očekuje da će se i daljnja arheološka istraživanja biti orijentirana i prema traženju tog hospicija, ali i inače na području Smiljana, područja koje je itekako bitno za istraživanja povijesti Gospića.
Ovogodišnji rad na lokaciji Crikvine bio je usmjeren na konzervaciju temelja crkve što je i napravljeno. Sljedeće godine očekuje se konzerviranje kasnije građenih dijelova objekta. Radove je u najvećem opsegu financiralo Ministarstvo kulture, uključili su se grad Gospić i Ličko-senjska županija. Za arheologe, kako doznajemo na lokaciji Crikvine, vrlo je važno da se lokalitet istraži, no tu priča ne bi trebala završiti. Kolak kaže da bi sada i šira zajednica trebala imati dobrobit, odnosno ovakve lokalitete trebalo bi ukomponirati u nešto što se zbirnim imenom zove kulturni turizam. Pogotovo zato što je ovaj lokalitet u Smiljanu prvi konzerviran na području Ličkoga polja i u javnosti će moći biti i prezentiran.
