LIPA PAMTI Komadina: ''Svugdje se štuju pobjednici Drugog svjetskog rata osim, nažalost, u Hrvatskoj''

LIPA PAMTI Komadina: ”Svugdje se štuju pobjednici Drugog svjetskog rata osim, nažalost, u Hrvatskoj”

Andrea Bralić

30. travanj 2019 19:40

Foto V. Karuza

Svugdje se štuju pobjednici Drugog svjetskog rata osim, nažalost, u Hrvatskoj, a Hrvatska je dala najveći broj partizanskih jedinica i ima svoju časnu antifašističku povijest koju nikad ne smijemo zaboraviti i zato će Lipa živjeti vječno, kazao je Komadina

Primorje i Istra ne srame se imena Josipa Broza Tita. O njemu uče Kinezi u svojim srednjim školama, dok se u hrvatskim udžbenicima njega ni ne spominje, a neki se boje i spomenuti Titovo ime. Lik i djelo druga Tita poštujemo i cijenimo u vremenima kada nam je više od svega potrebno zajedništvo – poručio je Edo Jerman, uime predsjedništva Saveza antifašističkih boraca Hrvatske na komemorativnom skupu „Lipa pamti“ povodom 75. obljetnice stradanja civilnog pučanstva ovog sela. Slične poruke istaknuli su i načelnik Općine Matulji Mario Ćiković, te župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina koji je rekao da nije bilo partizana predvođenih Titom, mi danas ne bismo živjeli u slobodnoj Hrvatskoj:

Foto Vedran Karuza

-Svugdje se štuju pobjednici Drugog svjetskog rata osim, nažalost, u Hrvatskoj, a Hrvatska je dala najveći broj partizanskih jedinica i ima svoju časnu antifašističku povijest koju nikad ne smijemo zaboraviti i zato će Lipa živjeti vječno, kazao je Komadina.

Uoči komemoracije, u Memorijalnom centru Lipa pamti, područnoj zbirci Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, otvorena je izložba “Kako Lipa pamti – 75 godina sjećanja na stradanje”.

Proteklih 75 godina datum 30. travnja čini okosnicu kolektivne memorije vezane uz Lipu, a sažete u sintagmi “Lipa pamti”. Lipa pamti pokolj počinjen od strane nacista i fašista koji su 30. travnja 1944. godine u Lipi ubili 269 stanovnika, uglavnom žene, djecu i starce, te čitavo selo spalili. Iz godine u godinu, na dan 30. travnja, Lipa se prisjeća gubitaka te promišlja o njihovom značenju za našu egzistenciju danas. Podsjeća na besmisao rata te upozorava na moralne ponore u koje smo kao ljudi sposobni zaći. Istovremeno, ukazuje da mir opstaje samo uz najbolje verzije nas samih koje su spremne ne samo poštivati drugoga, već se za njegova prava i aktivno zalagati, istaknula je Vana Gović, autorica izložbe.