Poljska ima operativni program za EU fondove usmjeren na razvoj istoka zemlje, a Italija EU sredstvima kojima upravljaju regije utječe na razvoj pasivnih krajeva. I Francuska i Slovenija koriste europski novac
ZAGREB » Novac Europske unije nužno je dobro iskoristiti i kako bi se potaknuo razvoj i održivost krajeva poput Gorskog kotara jer su upravo to činile mnoge europske zemlje, poput Italije, Slovenije, Poljske ili Francuske – to, među ostalim, ističu dvojica hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu, Ivan Jakovčić i Tonino Picula, koji sjede i u odboru tog parlamenta zaduženom za regionalni razvoj.
Izračun indeksa razvijenosti jedan je od razloga polemika oko prijedloga zakona o regionalnom razvoju. No, njegova izmjena, barem zasad, nije izvjesna. Nije izvjesno niti da bi Vlada mogla krenuti u smjeru izrade posebnog zakona o Gorskom kotaru, ali je moguće da će Gorski kotar, u okviru nove strategije regionalnog razvoja, biti proglašen područjem s razvojnim posebnostima. Tu posebnu kategoriju predviđa i prijedlog zakona, a u nju mogu ući područja na čiji razvoj značajno utječe, primjerice, prirodno-geografska raznolikost ili ona koja su demografski ugrožena. Za razvoj tih područja pripremali bi se posebni projekti koji bi se mogli sufinancirati europskim novcem. No, donošenje strategije očekuje se tek sredinom sljedeće godine.
– Bez konkretne dugoročne i sustavne državne pomoći Gorski kotar ne može opstati, smatra Jakovčić, koji ocjenjuje alarmantnim što se broj stanovnika u tom području već desetljećima rapidno smanjuje. Osim u decentralizaciji, odnosno »većem udjelu lokalnih i regionalnih vlasti u ukupnom javnom poreznom prihodu«, Jakovčić rješenje vidi i u kvalitetnim upravljanjem novcem EU-a iz kohezijske politike, kao i novcem namijenjenim ruralnom i poljoprivrednom razvoju.
Konkretni projekti
Kao dobar primjer pritom navodi Poljsku i Italiju. Poljska, primjerice, ima zaseban operativni program za EU fondove koji je usmjeren na razvoj istočnog dijela zemlje. Italija, pak, EU sredstvima kojima upravljaju regije »utječe na razvoj pasivnih krajeva osiguravajući opstanak ekonomskih aktivnosti i neiseljavanje stanovnika«.
– Poznato mi je da se u Italiji pripremaju i konkretni pilot-projekti za nerazvijena područja u svakoj regiji koji će biti financirani europskim sredstvima, poručuje Jakovčić posredstvom svog ureda u Bruxellesu.
Na novac iz fondova EU-a ukazuje i Picula koji podsjeća da Unija još od 1975. godine dodjeljuje sredstva za područja s otežanim uvjetima. Prema njegovim tvrdnjama, program EU-a pod nazivom LEADER, namijenjen ruralnom razvoju, pokazao je »odlične rezultate u alpskoj regiji«, a koristile su ga, među ostalima, Francuska i Italija.
Nepovoljna obilježja
– Naša susjeda Slovenija je, primjerice, u periodu od 2005. do 2013. godine u sklopu »Axis Two« programa za unapređivanje zaštite okoliša i prirode potrošila više od 40 posto dodijeljenih sredstava na brdsko-planinska područja s nepovoljnim prirodnim obilježjima i još 11 posto na ostala područja s nepovoljnim prirodnim obilježjima, otkriva Picula koji smatra da europski primjeri pokazuju da se sredstva EU-a »mogu uspješno koristiti za rješavanje problema s kojima se brdska i planinska područja suočavaju«.
– Moje osobno uvjerenje je da ne postoji nijedan hrvatski grad, nijedna općina ili regija koja ne bi mogla napraviti podjednako dobar posao kao i spomenuti europski primjeri, poručuje Picula koji jednako tako razumije i pozive da jedinstveni indeks razvijenosti uzme u obzir i specifičnosti krajeva na koje se odnosi kako bi potpore bile što pravednije raspoređene.
