Vijećnici su odlučivali hoće li izmjenama plana omogućiti gradnju vjetroelektrana u zaleđu Vinodolske doline. Hoće li podizanjem ruku dobiti energetsku oazu i imućnu općinu ili bespovratno uništiti prostor
BRIBIR » Sjedite za stolom i netko vam nudi ulaganje od milijardu eura, a vi ne znate što učiniti. Pretpostavljate da slijedi buđenje iz sna. No, vijećnici Vinodolske općine nisu se morali buditi iz sna jer im se sve to događalo u javi. Na sjednici Općinskog vijeća na kojoj se raspravljalo o izmjenama i dopunama općinskog prostornog plana. Vijećnici su se morali odlučiti hoće li izmjenama prostornog plana omogućiti gradnju vjetroelektrana na lokaciji Zebar, u zaleđu Vinodolske doline, negdje u ravnini Triblja. Investitor ima i lokaciju Kavranica, no ukoliko ne prođe Zebar, dići će ruke od ulaganja. Naime, Kavranica koja se nalazi u zaleđu Vinodolske doline, iznad Bribira, tek se ispituje, a projekt Zebar koji uključuje šest vjetroagregata je već odmakao i potvrđen je kao potencijal za proizvodnju energije na europskoj razini.
Obnovljivi izvori
Predstavnik investitora ECO Winda Željko Dolenec podsjetio je da je projekt energetskog parka u Vinodolskoj općini pokrenut 2005. godine. Projekt bi donio velike prihode, privukao investitore koji traže sigurnost u napajanju energijom te otvorio radna mjesta, istaknuo je Dolenec dodajući: Ovakva prilika se ne pojavljuje dva puta u životu.
Podsjetimo da energetski park uz vjetroelektrane podrazumijeva i reverzibilnu hidroelektranu koja uključuje i širenje Tribaljskog jezera, ustrojavanje solarnog fotonaponskog energetskog sustava i proizvodnju energije iz biomase. Oživljavanjem energetskog ekoparka Vinodolska općina postala bi jedina koja ima sve obnovljive izvore energije na svom području (vjetar, sunce, voda i biomasa), istaknuo je Dolenec uvjeravajući vijećnika Zorana Spoju da nije u pravu kad tvrdi da će posao dobivati visokokvalificirani kadar izvan područja Općine već da će za posao prvenstveno angažirati lokalno stanovništvo i da će od projekta biti i trenutačne i dugoročne koristi.
Tijekom rasprave nitko nije bio odlučno protiv. Više se ispipavao teren jer je ulog velik. Predsjednik vijeća Boris Miklić primijetio je da je Primorsko-goranska županija, koja na raspolaganju ima stručnjake, odluku prepustila vijećnicima male općine, iako se radi o investiciji koja daleko nadmašuje okvire jedne općine.
Neće smetati turizmu
Dolenec je naglasio da se vjetroelektrane grade u kamenjaru i da se neće vidjeti iz Vinodolske doline te obećao da će svako posječeno stablo, a neće ih biti puno, zamijeniti novim. Lili Bračun, direktorica poduzeća Planium koje je izrađivalo plan, podsjetila je da se vjetroelektrane ne grade u području zaštićenog krajobraza. Predsjednik vijeća Miklić se zapitao je li projekt megalomanski i primijetio da se investitor postavlja po principu »ili sve ili ništa«. – Jesam za razvoj, ali…
Lovcima se sigurno štucalo tijekom vijeća. Spoja je spomenuo da su lovci protiv projekta, a vijećnik Kazimir Lučić predložio je da se na sastanak na kojem će se raspravljati o projektu pozovu lovci koji se najviše protive projektu. Dolenec je istaknuo da su se na područjima gdje su nikle vjetroelektrane vratile životinjske vrste. Čudo? Ne. Vjerojatno je za to zaslužan videonadzor, kao u parku Steinriegel, koji je onemogućio krivolov. Konstatacija je izazvala znakovite osmijehe na licima vijećnika.
Načelnik Ivica Crnić je naglasio da potencijalni investitor surađuje s Općinom gotovo deset godina. – Čast sportu i lovu, ali moramo cijeniti nešto od čega će Općina imati koristi, istaknuo je Crnić i dodao da ekopark neće smetati turizmu i naveo primjere mjesta gdje se turizam razvio nakon izgradnje ekoparkova. Dolenec je najavio da će se u svrhu turizma otvoriti i info ekocentar na području Vinodolske općine.
Velika i teška odluka
Zamjenik načelnika Božidar Zubčić bio je najodlučniji u domaćim redovima. – Kao zamjenik načelnika ne mogu dići ruku, no kao čovjek ću dignuti ruku. Mislim da nitko nije došao investirati da bi nas prevario. Velika i teška odluka je pred nama. Ne odlučujemo kojem ćemo KUD-u dati četiri, a kojem 15 tisuća kuna. Bojimo se donijeti odluku, primijetio je Zubčić. Tijekom rasprave koja je potrajala više od dva sata sve je mirisalo na odgodu »utakmice«. Za razliku od neodigranog derbija Dinama i Hajduka, odgodu nisu ultimativno tražili navijači ili huligani već svijest vijećnika da odlučuju o projektu koji može u potpunosti izmijeniti budućnost Vinodolske općine. S jedne strane mogućnost da se Općina pretvori u energetsku oazu i imućnu općinu, a s druge strane dilema: što ako…
Predsjednik vijeća Boris Miklić nakon raprave je pozvao predsjednike klubova, a konzultacije od deset minuta potrajale su 20 minuta. I odlučeno je da se uzme time-out i odluku donese na sljedećoj sjednici vijeća. U međuvremenu će se projekt pomno analizirati, što dosad očito nije učinjeno. Dio vijećnika se potužio da nisu dovoljno upoznati s projektom, što je izazvalo žestok odgovor urbanistice Bračun koja je podsjetila na javne rasprave u četiri mjesta na koje se odazvalo ukupno 49 žitelja i zapitala se kako svatko zna što se događa s njegovom parcelom u planu, a ne zna za projekt od općeg interesa. Dolenec je poručio da ga u devet godina nitko nije nazvao, a da je bio na svim prezentacijama projekta i pozivao sve zainteresirane da ga nazovu. Vijećnik Spoja je kritiku za neinformiranost uputio na adresu Općine. Vijećnik Darko Jerčinović nazvao je sramotnim neodlučan stav Odbora za gospodarstvo kod ključnog projekta za budućnost općine.
Firma ECO Wind osnovana je u Austriji 1995. godine. Krenulo se s vjetroelektranom od 220 kW koju je financirao austrijski poljoprivrednik. Bilo je to peto po redu i ujedno najveće vjetro postrojenje u Austriji. U protekla dva desetljeća austrijska firma se proširila na Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i Hrvatsku gdje je 1997. godine osnovan hrvatski ECO Wind. Hrvatski ECO Wind provodi projekte u BiH, Srbiji i Crnoj Gori, a planira se ulazak u Makedoniju. Posljednji projekt, Pongratzer Kogel, sjeverno od Graza, ECO Wind je završio u rujnu. U Austriji je ECO Wind postavio više od 70 vjetrenjača. Vodeći je planer projekata u srednjoj i jugoistočnoj Europi kad je riječ o vjetroelektranama. Projekt Pongratzer Kogel specifičan je kao jedan od najviših vjetroparkova u Europi, na nadmorskoj visini od 1.500 metara.
