Od 2008. do 2011. u Crikvenici su izgubljena 363 radna mjesta ili 20 posto, a dobit poduzetnika povećala se za 168 posto te se nameće pitanje je li kriza bila izgovor za otpuštanja. Mali broj zaposlenih, negativno demografsko kretanje i niski bruto proizvod mogu se izliječiti turizmom više kategorije
CRIKVENICA Kako ćemo živjeti 2022. u Crikvenici? Odgovor na to pitanje ne traži samo običan čovjek, već i Strategija gospodarskog razvitka grada Crikvenice 2012. – 2022. koju potpisuje Ekonomski fakultet u Rijeci. Strategija nam ne govori samo gdje će Crikvenica biti za osam godina već nam nudi niz zanimljivih podataka o Crikvenici danas i povlači paralele s podacima iz prošlih godina i desetljeća.
Ekonomisti ocjenjuju da se Crikvenica razvijala prije svega zahvaljujući turizmu i svemu uz što se veže turizam. Tradicija, klima, geografski i prometni položaj, plaže… Unatoč minusima, turizam je omogućio kvalitetniji život u Crikvenici.
No, ne treba živjeti u oblacima. Crikvenica je suočena s ozbiljnim problemima. Visoka stopa nezaposlenosti – svaki četvrti radno sposoban Crikveničanin nema posla. Negativne su demografske tendencije – nakon uzleta od šezdesetih do početka Domovinskog rata, u prvom desetljeću 21. stoljeća smanjen je broj stanovnika sa 11.348 na 11.122.
Posljednji demografski pad bio je posljedica Drugog svjetskog rata. Crikvenicu karakterizira i niska razina bruto domaćeg proizvoda.
Kriza izgovor
Kako riješiti probleme? Razvojem cjelogodišnjeg turizma. Zdravstvenog, sportskog, kulturnog, nautičkog… Podizanjem kategorije turizma. Vrlo jasno. Strategija može predložiti smjernice, definirati ključne razvojne resurse, upozoriti na nedostatke, definirati ulogu gradske uprave. Nema skupa na kojem se ne govori o cilju koji je Strategija zacrtala. No, postoji jedan »sitan« detalj. Kako do cilja, tko će strategiju provesti u zbilju?
Zanimljiva je analiza stanja gospodarstva koja otkriva da trgovina, odnosno turizam i ugostiteljstvo drže po 30 posto u strukturi prihoda. U četiri godine, od 2008. do 2011. godine, u Crikvenici su izgubljena 363 radna mjesta ili 20 posto, a dobit poduzetnika povećala se za 168 posto te se nudi pitanje je li kriza bila izgovor za otpuštanje radnika.
Prije tri godine broj zaposlenih u Crikvenici smanjivao se tri puta brže nego na razini Primorsko-goranske županije i pet puta brže od državnog prosjeka. Zaposlen je svaki peti stanovnik Crikvenice, u županiji svaki četvrti, a u državi svaki treći.
Kad je riječ o demografskim kretanjima koja se opet odražavaju na gospodarstvo, zanimljiv je podatak da je svaki četvrti stanovnik Crikvenice umirovljenik. Nešto manje od prosjeka županije. Svaki treći umirovljenik svakog prvog dobije tek dvije tisuće kuna.
U samoj Crikvenici broj stanovnika je pao za 3,7 posto. Najveći plus bilježi Jadranovo s porastom od 6,6 posto. Jadranovo ima najveći porast kad je riječ o stanovima za odmor. Crikvenicu karakterizira starenje stanovništva i velik broj staračkih domaćinstava. Obrazovna struktura stanovništva je iznad prosjeka Hrvatske, ali ispod prosjeka županije. Visokoobrazovanih je 18,4 posto. Pri spomenu crikveničke demografije treba biti oprezan jer dobar dio stanovnika tek fiktivno živi u Crikvenici.
Lanjski rekord
Kad je riječ o turizmu, zadnjih godina se primjećuje blagi uzlazni trend nakon desetljeća šetnje između 1,2 i 1,3 milijuna noćenja. Analiza nije uzela u obzir prošlu godinu u kojoj je dostignuto rekordnih 1,5 milijuna noćenja. Nije vijest ako otkrijemo da turizam živi od stranih gostiju koji vrte oko 80 posto prometa.
Nijemci i Austrijanci drže više od trećine kolača. Turisti iz prvih pet država, a tu spadaju još Slovenci, Mađari i Slovaci, drže 60 posto tržišta. Strategija napominje da Crikvenici treba više hotelskih kapaciteta. Privatni smještaj raspolaže s gotovo 60 posto kreveta. Crikvenica ima izraženu sezonalnost.
Popunjenost kapaciteta iznosi skromnih 20 posto. Imperativ turističkog razvoja je produljenje prosječnog boravka u destinaciji sa sadašnjih niskih 5,6 dana. Turizam u ukupnom broju zaposlenih sudjeluje s 30 posto. Po prosječnoj neto plaći od 4.850 kuna turizam je nakon opskrbe vodom na drugom mjestu među gospodarskim djelatnostima.
