RIJEKA  Rijeka je hrvatski grad, ali povijest Rijeke je višenamjenska i polivalentna. Ona je je hrvatska, ali i regionalna i svjetska, kao malo koji drugi hrvatski grad – istaknuo je predsjednik Zoran Milanović na današnjoj svečanosti povodom Dana sveučilišta povodom Dana Sveučilišta u Rijeci, Dies Academicus.

Dodajući da kroz povijest Rijeka nikada nije bila samo rijeka, već rijeka u koju su utjecale mnoge pritoke Milanović je kazao da su mnoge završile kao ponornice, ali mnoge teku i danas.

– Rijeka je grad koji je otvoren i otvorenost je jako bitna stvar, za uspjeh i kulturu, ali i vjetar duha. Rijeka je grad koji je doživio renesansu, a kao sveučilišni grad natječe se s većima i “bogatijima” od sebe.

Rijeka je ušla u trku velikih ambicija i velikih očekivanja, a bez njih nema ni uspjeha, jer ako ne kreneš nema ničega. Ovo je grad industrije, tehnologije i tehnike. Rijeka je grad koji se ponosi na sebe onoliko koliko sama odluči da će se ponositi.

Želim vam da budete ambiciozni, da surađujete s drugima, bližima, kao s Ljubljanom, s kojom, čini mi se, surađujete bolje nego sa Zagrebom. To nije kritika ni pohvala, to je naprosto konstatacija. Surađujte i šire i više i postavite si vrlo visoke ciljeve. Bez njih naprosto nema uspjeha, poručio je predsjednik Riječanima i akademskoj zajednici.

Komparativna prednost

Državni tajnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Ivica Šušak konstatirao je da to ministarstvo pokušava nagnati sveučilišta da naprave iskorak u internacionalizaciji, a u Rijeci se to već događa.

– Tu mislim na broj znanstvenika povratnika, ali i na zapošljavanje inozemnih znanstvenika, a tu je Sveučilište u Rijeci najotvorenije u Hrvatskoj. Bez problema se možete zaposliti, ako imate ambiciju, volju i želju za životom.

S druge strane prirodni geografski položaj daje Rijeci komparativnu prednost i mobilnost za dolaske stranih studenata i profesora, međutim i tu je iskorak bitan. Sveučilište mora biti prostor slobodnih misli i riječi, a na Sveučilištu u Rijeci nema tabua.

Nitko neće odgovarati ako zastupa lijevu ili desnu političku opciju. To je nešto što ovo sveučilište njeguje i tu odajem priznanje, naglasio je državni tajnik.

Svečana sjednica, kojom je Sveučilište u Rijeci obilježilo 51. godinu postojanja, okupila je mnogobrojne predstavnike institucija, gospodarskog sektora te Rektorskog zbora, čiji je predsjednik prof. dr. Dragan Ljutić ustvrdio da je riječko sveučilište predvodnik među hrvatskim sveučilištima, dok je predsjednik Sveučilišnog vijeća Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. Ivan Svetlik, kazao kako to tijelo želi da sveučilište i dalje ide velikim koracima naprijed.

Dodajući da Primorsko-goranska županija spada među razvijenije županije, primorsko-goranski župan, Zlatko Komadina, naglasio je da to ne bi bilo tako da nije upravo sveučilišta i kadrova koji su se ovdje sastali te čine kičmu gospodarskog i društvenog života Primorsko-goranske županije, dok je riječki gradonačelnik Marko Filipović kao rezultat zajedničke suradnje Grada i sveučilišta izdvojio Trsat koji je postao pravi mali fakultetski grad.

– Sveučilište u Rijeci danas je jedna moderna, dinamična, respektabilna međunarodna obrazovna institucija i zamašnjak daljnjem razvoju visokog obrazovanja i jamac ostanka kvalitetnih budućih kadrova u našem gradu. Na nama je, da im zajednički stvorimo sve preduvjete za daljnji razvoj profesionalnog i privatnog života upravo ovdje, u Rijeci, poručio je Filipović.

Svečana sjednica bila je prilika i za podnošenje izvješća o radu protekle godine, a rektorica, prof. dr. Snježana Prijić Samaržija se osvrnula na cjelokupna dva mandatna razdoblja sadašnje uprave, budući da je ovo posljednja godina mandata aktualne uprave Sveučilišta s njom na čelu.

Otvoreno sveučilište za otvoreni svijet

– Čitavo smo to vrijeme radili pod motom “Otvoreno sveučilište za otvoreni svijet” i puno smo u to uložili truda. Želja nam je poslati poruku o važnosti intelektualne, emocionalne, fizičke, ekonomske i društvene dobrobiti za naš svakodnevni život. Nakon što smo postigli značajne ciljeve u obrazovanju i edukaciji nastavljamo raditi dalje na unaprjeđenju naše zajednice i vjerujem da će našim putem nastaviti i budući rektor i uprava našeg Sveučilišta. Naši studenti u središtu su našeg rada na Sveučilištu i njihova dobrobit, uspjeh i budućnost su nam najvažniji, istaknula je rektorica.

U proteklih sedam godina, dodala je, sveučilište je raslo u svim područjima. Učenje i poučavanje premašili su ciljane vrijednosti, rasla je znanstvena produkcija, postavljen je ambiciozan cilj dovođenja postdoktoranata o vlastitom trošku, internacionalizacija ima uzlazni trend, a Sveučilište u Rijeci danas je prisutno na 10 rang listi, dok je prije sedam godina bilo na samo jednoj.

Ustrojeno je i pet novih fakulteta, studiji Logopedije i Farmacije, otvoreno sedam novih sveučilišnih znanstveno-razvojnih centara, povećan je broj zaposlenika, sagrađen je mini kampus Ika, obnovljena palača Moise na Cresu, otvoren Žilavi park na Kampusu, a sveučilište je postalo i član europskih sveučilišnih alijansi.

Stavljajući poseban naglasak na demokratizaciju odlučivanja rektorica je istaknula i visoke etičke standarde, posvećenost vrijednostima, ali i uspostavu personaliziranog obrazovanja, kao i sveučilišni angažman u zajednici.

Riječko se sveučilište okrenulo i zelenoj te digitalnoj tranziciji, internacionalizaciji, ali i prilagođavanju demografskim i ekonomskim izazovima, a posebna je pažnja posvećena podizanju studentskog standarda, u okviru čega je rektorica istaknula projekt “UNIRI brine” koji pruža stručnu i vršnjačku potporu studentima.

Najavila je i novi združeni europski studij koji će studentima osigurati europsku diplomu, kao i skoro uređenje dječjeg vrtića na Kampusu te je zaključila da je samo sveučilište kroz projekte “povuklo” šest milijuna eura.

Giovanni Durbiano i Slobodan Ribarić počasni doktori

Rektorica prof. dr. Prijić Samaržija na svečanosti je uručila i priznanja počasnim doktorima, a priznanje honoris professor dodijeljeno je prof. dr. Giovanniu Durbianu te prof. dr. Slobodanu Ribariću. Prof. dr. Durbiano je nastavnik i znanstvenik iznimna međunarodnog ugleda koji aktivno surađuje i doprinosi aktivnostima Sveučilišta u Rijeci.

Riječ je o poznatom talijanskom arhitektu i redovitom profesoru arhitektonske i urbane kompozicije na Politehničkom sveučilištu u Torinu koji je od srpnja 2021. godine predstojnik je Centra za urbanu tranziciju, arhitekturu i urbanizam – DeltaLab Sveučilišta u Rijeci.

Prof. dr. Ribarić je umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. U fokusu njegovog znanstvenog zanimanja su područja raspoznavanje uzoraka, računarski vid, biometrijski sigurnosni sustavi i zaštita privatnosti. Objavio je više od dvije stotine znanstvenih članaka i referata iz tih područja.