Graffiti Jam

Pothodnik na Piramidi krasi deset novih grafita s motivima Rijeke. Razlog je sjajan

Marinko Glavan

Foto Nikola Blagojević

Foto Nikola Blagojević

Graffiti jam i izložba u Palachu dio su projekta Graffiti Street Art History



Ulicu smatram svojim domom. Ljudi uređuju svoje domove. Zato ja uređujem svoje ulice – otprilike tako glasi tekst jednog od grafita na ulazu u pothodnik na Piramidi kojega od danas krasi deset novih grafita, djela jednakog broja autora koji su sudjelovali na graffiti jamu što je prethodio izložbi Graffiti Street Art History večeras otvorenoj u Palachu.


I izložba i graffiti jam dio su projekta Graffiti Street Art History koji se provodi se kroz mrežu Clubture, u više hrvatskih gradova, objasnio nam je Davor Ileš, jedan od pokretača. Nositelj projekta je Udruga mladih Revolution iz Valpova s partnerskim organizacijama na projektu – Kulturno umjetnička udruga Akt iz Opatije te Udruga za umjetnost i stvaralaštvo REART iz Osijeka.


Bogatstvo riječke graffiti scene


Cilj projekta je dokumentiranje povijesti i razvoj hrvatske graffiti/street art scene te povezivanje scene kroz zajedničku suradnju u prikupljanju materijala za izradu fanzina.





– U sklopu projekta idemo na nekoliko lokacija, a prva je Rijeka. I to ne bez razloga, jer sam prošle godine bio na Writer’s bench mitingu grafitera, gdje sam vidio da Rijeka ima zaista dugu povijest i tradiciju grafita, još od osamdesetih godina prošlog stoljeća.


Na temelju toga smo složili projekt koji ćemo provoditi u Rijeci, Osijeku i Zagrebu te u nekim manjim sredinama, poput Valpova i Koprivnice. Osim ovog graffiti jama, na kojemu je tema Rijeka i motivi vezani uz Rijeku, a za što smo dobili dopuštenje gradskog Odjela za urbanizam, Riječani mogu vidjeti i izložbu u Palachu.



Izložba prikazuje upravo to bogatstvo riječke graffiti i street art kulture. Najstariji riječki grafit čije smo fotografije dobili nastao je još 1984. godine što pokazuje da je Rijeka bila uz bok svjetskim gradovima.


Za dobar dio građe zaslužan je riječki graffiti umjetnik Bien, vrstan poznavatelj povijesti graffiti kulture koji je pripremio i jedan vrlo zanimljiv tekst o razvoju grafffiti kulture od samih početaka do danas.



Tekst i slike objavite ćemo u obliku fanzina koji će prvo izaći u digitalnom, a potom i u tiskanom izdanju, pod nazivom Graffiti history Rijeka, rekao nam je Ileš, dodajući kako je cilj da se ovakva događanja, vezana uz graffiti kulturu i umjetnost nastave u Rijeci i drugim gradovima redovito održavati.


Samova Nevera s Kvarnera


Sam Bien kojega smo zatekli u izradi njegovog novog djela na jednom od zidova pothodnika, zahvalio je Ilešu na pozivu da sudjeluje i na pokretanju cijelog projekta.



– Odlična ideja koju svakako podržavam. Mi koji se ovim bavimo smo u stalnom kontaktu, i to ne samo unutar Hrvatske, nego i s kolegama iz drugih država.


Ja se bavim grafitima već dvadeset godina, poznajem puno drugih grafitera, iz naše zemlje i inozemstva, a svi mi, gledajući što se i kako se radi u svijetu, dobivamo nove ideje pa smo htjeli napraviti jednu manifestaciju posvećenu grafitima i u našem gradu.


Sličnih događanja ima posvuda u svijetu pa zašto ne i kod nas, rekao nam je Dien, čiji je grafit u pothodniku posvećen njegovoj grupi Nevera s Kvarnera, a na grafitu koji je dok smo razgovarali bio još u nastajanju, predvidio je i siluetu Svetog Vida, pošto je baš danas dan sveca zaštitnika Rijeke koji se ujedno obilježava i kao dan Grada.



Fanzin čije je izdavanje planirano u sklopu ovog projekta bit će dostupan na mrežnim stranicama Clubture, dok je tiskano izdanje namijenjeno artistima i sudionicima u projektu te bi se jedan dio fanzina donirao u nezavisne knjižnice: Attack, Rojc, Nigdjezemska, Palach i druge.


– Na taj način bi ponuđeni sadržaj stigao do što većeg interesnog kruga, a i utjecao na kulturno stvaranje novih generacija. U sklopu projekta namjera nam je u svakom gradu održati manifestaciju graffiti jama i izložbu fotografija povijesti graffiti i street art scene.



Zaključno bi se održala tribina sa akterima scene iz tamošnjih sredina i predstavljanje art fanzina povijesti scene. Ovakva vrsta dokumentiranja radova graffiti i street art scene je bitna iz kulturoloških i povijesnih razloga jer velik dio radova nestane sa zidova jer se preboja, izblijedi zbog vremenskih utjecaja ili se sruši površina na kojoj je izrađeno, ističu organizatori.