Turizam na zaštićenim područjima mogao bi predstavljati budućnost Gorskoga kotara, pogotovo kada se zna da se upravo na ovom području nalazi 30 posto svih zaštićenih područja Primorsko-goranske županije
CRNI LUG » Nakon što je u posljednjih stotinjak godina Gorski kotar »oprobao« zdravstveni, zimski, sportski i tranzitni turizam (a svi su trenutačno u krizi!), vrijeme je možda za okretanje novom obliku turizma – turizmu na zaštićenim područjima, jedan je od zaključaka kojeg je na jučerašnjem Otvorenom stolu nazvanom »Tematski programi u zaštićenim područjima prirode« kao realnu mogućnost daljnjeg turističkog razvoja Gorskog kotara iznio dr.sc. Rade Knežević, izvanredni profesor na Fakultetu za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji. Naime, u organizaciji Nacionalnog parka Risnjak i opatijskog Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu jučer je u Crnom Lugu održan skup stručnjaka koji kroz svoj rad i znanje mogu dati bitan doprinos razvoju turizma u zaštićenom područjima, što Gorski kotar zbog Nacionalnog parka Risnjak, ali i nekoliko parkova prirode i ostalih oblika zaštićenih područja koja se nalaze u ovom zelenom srcu Hrvatske, nedvojbeno jest.
Tako je dr. Knežević govorio ponajprije o edukativnom turizmu posebno istaknuvši iznimno uspješna slovenska iskustva u organiziranju Škole u prirodi, oblika edukativnog turizma kojeg od Slovenaca preslikavaju mnogi u EU, a iznimno je koristan jer educira populaciju školaraca ne samo za snalaženje u prirodi, već kod njih budi i ljubav te poštovanje prema prirodi stvarajući tako temelje da i kad odrastu odlazak u prirodu postane dio njihova životna stila. Upravo NP Risnjak, istaknuo je dr. Knežević, može biti temelj razvoj te vrste turizma na području Gorskog kotara.
Turizam održivog razvoja
Tanja Augustinović, koordinatorica projekta upravljanja destinacijom Gorski kotar pri Turističkoj zajednici Kvarnera, održala je zanimljivu prezentaciju tzv. soft turizma (meki ili turizam održivog razvoja) naglasivši kako upravo Gorski kotar na čijem se području nalazi 30 posto svih zaštićenih područja Primorsko-goranske županije predstavlja po mnogočemu idealno odredište za ovaj oblik turizma.
Okrugli stol kraju je priveo mr. Dragan Turk, stručni voditelj u Nacionalnom parku Risnjak predstavivši projekte »Šumska pedagogija« i »Promatranje životinja« koji se već provode u okviru rada ove ustanove. »Koliko je učenje u šumi potrebno, vidi se iz činjenice da današnja djeca znaju nabrojiti više vrsta automobila no vrsta drveća, ptica ili cvijeća. Projekt »Promatranje životinja« iz godine u godinu bilježi sve veći broj sudionika, za sada isključivo stranaca kojima je užitak provesti nekoliko dana u dubokoj šumi i čekati mogućnost da u prirodnom okružju vide neku od šumskih životinja, rekao je Turk.
»Zaštićena područja zanimljiva su sve većem broju turista jer nude upoznavanje s prirodom na najdirektniji način pri čemu se maksimalno poštuje pravilo zaštite okoliša. Oblici soft turizma su različiti. To mogu biti konjičke ture prirodom, jahanje po snijegu, vožnja kočijom starim poštanskim rutama i povijesnim cestama, foto safari, tematske staze kakve Gorski kotar već ima u Poučnoj stazi Leska ili Stazi predatora u Tršću«, rekla je Augustinović posebno izdvojivši dva zanimljiva oblika soft turizma koji u Gorskom kotaru još ne postoje, ali bi ih se bez velikih ulaganja moglo osmisliti. Riječ je o tzv. »Bosim stazama«, uređenim stazama za terapeutsko hodanje bosih nogu. Podloga na tim stazama obično je sijeno, pijesak ili neki drugi materijal, terapijski učinci odgovaraju refleksnim masažama stopala, a takve staze u Austriji ili Njemačkoj duge su od 10 do 100 metara, dok bi u Gorskom kotaru, pogotovo u zaštićenim područjima, mogle biti duge i po nekoliko kilometara pri čemu bi se itekako mogle koristiti livade i vodotoci Gorskog kotara za osmišljavanje takvih »bosih staza«, rekla je Augustinović spomenuvši kao jedan od potencijalnih oblika soft turizma i »Swinging golf«, pojednostavljenu verziju golfa koja traži tek minimalna uređenja travnatih prostora na kojima se golf igra plastičnim palicama sa svrhom opuštanja i zabave.
Mamuti na izvoru Kupe
Mr. sc. Sanjin Mihelić, viši kustos u Arheološkom muzeju u Zagrebu, pažnju je skrenuo na mogućnosti kulturnog turizma, posebno onog vezanog uz arheološka istraživanja. Naime, tijekom posljednjih nekoliko godina na goranskom su području provedena arheološka istraživanja (Lokve, Lič) koja mogu biti zanimljiva i s turističkog stajališta pa je nužno raditi na razvoju turističkih programa višednevnog boravka utemeljenog na arheološkoj baštini, tim više što turistički arheološki parkovi postoje u različitim dijelovima svijeta, kao i niz kvalitetnih priredaba inspiriranih poviješću. »U Gorskom kotaru trenutačno imamo označenu i turistima dostupnu spilju Bukovac, objekt star između 30 i 40. 000 godina, a takvih lokaliteta na goranskom je području jako puno što znači da postoji mogućnost razvoja turizma vezanog uz arheologiju, rekao je mr. Mihelić predloživši već i po nazivu zanimljiv projekt »Mamuti na izvoru Kupe«, projekt kojim bi se pokušalo oživjeti prapovijesni dio prošlosti ovog područja.
