KRK Redom neveselim podacima Državnog zavoda za statistiku koji kazuju da je Hrvatska u prošloj godini imala negativan prirodni prirast stanovništva od 14.005 osoba, odnosno da je za toliko veći broj umrlih u odnosu na ukupni saldo živorođenih mališana, »doprinos« je dao i otok Krk. Iako se na tom kvarnerskom otoku, očito dobrim dijelom zahvaljujući mehaničkom priljevu njegovih žitelja, već desetljećima povećava broj stanovnika, oni najmjerodavniji, nedavno objavljeni podaci pokazuju da se i na tom području, s tek pokojim izuzetkom, u glavnini ipak ocrtavaju negativni demografski, odnosno natalitetni trendovi izraženi u cijeloj, kako brojni zabrinuti demografi upozoravaju, sve starijoj i pustijoj Lijepoj Našoj.

Svijetli primjer 

Na Krku je tako, sukladno podacima tog državnog zavoda, tijekom 2016. godine bilo 169 rođenih te 234 umrlih, iz čega proizlazi da je prirodni prirast pao – 65 je više umrlih nego rođenih. Godinu ranije, s 223 rođenih te 233 umrlih osoba prirodni je prirast ondje bio »samo« – minus 10. Gledajući jedinice lokalne samouprave, jedina krčka općina koja je (i) lani po tom pitanju bila »u plusu« jest Omišalj. Pozitivan prirast s dvanaesetro više rođenih u odnosu na broj umrlih lani je bio jedini svijetli podatak u toj turobnoj statistici koja je, za razliku od prijašnjih godina kad je u plusu bio i Grad Krk, u svim ostalim lokalnim zajednicama Bodulije ovog puta u negativi. Da je podaci o pozitivnom prirodnom prirastu stanovništva u općini čija je načelnica ne iznenađuju, ali i vesele, nije skrivala Mirela Ahmetović.

– Uzroke tog trenda koji je u nas već dulje prosutan i koji je pridonio tome da smo već neko vrijeme u rangu najmlađih općina na području PGŽ-a, zasigurno treba tražiti u našem smještaju, odnosno geografskoj pozicioniranosti na sam sjever ovog, prometno s kopnom odlično povezanog otoka. Žiteljima ove lokalne zajednice tako su nadohvat ruke svi sadržaji koje nudi Rijeka, ali i ostali veći centri naše regije, a istovremeno svi uživamo u ljepoti i blagodatima svakodnevice mirne, spokojne i uređene sredine, malog mjesta u kojem je kvaliteta života neusporedivo bolja u odnosu na onu koju uživaju stanovnici velikih gradova poput Rijeke – kaže Ahmetović, dodajući da stoga i ne čudi da se u naselja ove općine doseljavaju mnoge mlade obitelji prepoznajući mogućnosti za dobar i kvalitetan život svoje djece. Takvom ozračju, kaže, nedvojbeno pridonose i mjere kojima pozitivne demografske trendove nastoji održati i poticati i lokalna samouprava.

– Uz sve društvene, kulturne, pa i gospodarske sadržaje koji našim stanovnicima ovdje stoje na raspolaganju, valja u obzir uzeti i ono za što smo zaslužni mi u lokalnoj samoupravi, što se ocrtava i u odličnim uvjetima osnovnog školstva i predškolskog odgoja, odnosno izuzetno visokim standardima na tom planu, a koji se uz ostalo ogledaju i u novoizgrađenom vrtiću i jaslicama, suvremenoj školi i njenoj dvorani, besplatnim udžbenicima, pa i u stipendijskim potporama i nizu sličnih mjera, zahvaljujući kojima već neko vrijeme Omišalj i Njivice uistinu jesu mjesta ugodnog življenja – kaže Ahmetović.

Najlošiji su pokazatelji po dugoročnu održivost populacije lani zabilježeni u Općini Dobrinj gdje je bilo čak 292 posto više umrlih od rođenih. Neven Komadina, načelnik općine Dobrinj, uzroke takvih okolnosti pronalazi u nepovoljnoj strukturi stanovništva te lokalne zajednice gdje je trećina žitelja starija od 65 godina, ali i nizu društveno-ekonomskih obilježja te krčke općine.

Negativni trendovi 

– Činimo mnogo, nerijetko i preko svojih mogućnosti da bismo takve trendove zaustavili i okrenuli, ali lokalna uprava tu teško može nešto učiniti sama – kaže Komadina.

– Istina je i to da je među umrlima nemali broj onih koji su na otoku bili tek formalno prijavljeni i koji ovdje nisu stalno boravili, ali i uz to, ove nas brojke ne ostavljaju ravnodušnima – kaže, napominjući da se okretanju takvih trendova s općinske strane prilazi i kroz jednokratne naknade za novorođenu djecu, programe osiguranja besplatnih udžbenika i kroz 70-postotno financiranje troškova smještaja mališana u vrtiću, te kroz planirano uvođenje programa cjelodnevnog boravka u školi.

– Činimo i ulažemo mnogo, ali ne možemo činiti čuda – kaže Komadina, dodajući da će se, sasvim očito, u općinskim strukturama morati razmisliti i o uvođenju nekih novih, dodatnih poticajnih mjera kojima će se, ako ne već povećati, onda barem zadržati broj žitelja na današnjoj razini.