Projekt za budućnost

VJERAN PIRŠIĆ Sunčana elektrana Barbičin fenomenalni bodulski zeleni patent

Mladen Trinajstić

Gotovo besplatna zelena energija bit će trajna poluga razvoja u rukama otočana – Vjeran Piršić / Snimio Mladen TRINAJSTIĆ

Gotovo besplatna zelena energija bit će trajna poluga razvoja u rukama otočana – Vjeran Piršić / Snimio Mladen TRINAJSTIĆ

Taj projekt i njegovo građansko-zadrugarsko (su)vlasništvo, mogao bi postati jednim od najoptimalnijih oblika vođenja i upravljanja takvim postrojenjima. Razvija se kao komunalni projekt lokalne zajednice, iza njega ne stoji ničiji privatni interes, već zajednica ljudi sposobnih mudro i dugoročno promišljati svoju budućnost



Na našu opasku da je kao jedan od vjerojatno najpoznatijih i najutjecajnijih domaćih eko aktivista svojim zasjedanjem na funkciju direktora tvrtke Otok Krk Energija i sam prešao »na tamnu stranu«, Vjeran Piršić odgovara najprije blagim osmijehom, a potom i pogledom kojim nam je odmah dao do znanja da se s takvim stvarima »nije za igrati«. Barem ne na način kojeg je implicirala naša šala.


– Nećeš ti prelaska na tamnu stranu kad sam se direktorovanja tom netom ustrojenom otočnom zelenoenergetskom kompanijom prihvatio volonterski, rekao je naš sugovornik ocijenivši da bi se malo tko s te »tamne strane« odgovorne i zahtjevne dužnosti prvog operativca tvrtke (i energetskog pogona u nastajanju) prihvatio bez ikakve osobne koristi. – Na prihvaćanje dužnosti čelnika tvrtke koja je s ciljem izgradnje sunčane elektrane Barbičin osnovala Općina Baška i kojoj, slijedom odluka o dokapitalizaciji, sad polako suvlasnicima postaju i ostale krčke lokalne samouprave odlučio sam se isključivo zbog toga što sam procijenio da svojim znanjem, iskustvom u sličnim projektima, ali i kontaktima u međunarodnim ekspertnim te krugovima ekološkog aktivizma mogu pridonijeti bržoj i kvalitetenijoj realizaciji tog projekta, kao i nastojanju da se moj otok Krk pozicionira kao još uspješnija i prepoznatljivija oaza ekologije, održivosti i odgovornog odnosa prema okolišu, a time i ostavštini koju ćemo sutra na upravljanje predati svojoj djeci.


S druge pak strane, nastavio je u uvodu naše ćakule njivički »eko-guru«, sada i direktor Piršić, u vaganju argumenata koji su išli u korist i protiv moje odluke o prihvaćanju volonterskog direktorovanja na Krku ili pak prihvaćanju postojeće slične, ali i lukrativnije ponude u inozemstvu, bez mnogo sam se razmišljanja odlučio za ovu »domaću« jer sam sto posto siguran da bi mi čak i finacijski isplativiji aranžamani u inozemstvu u konačnici uništili lijep »otočni život« kakav ovdje živim, u kojem u uživam i kojeg uistinu nemam ni razloga, niti potrebe mijenjati, kaže nam u jednom dahu Piršić. Pritom nam je odmah jasno dao do znanja da, od vremena utrošenog na vođenje razgovora o njemu, smislenijim smatra to vrijeme potrošiti na predstavljanje projekta koji će, siguran je, na bolje promijeniti i sam Krk, ali i već danas poprilično dobar, zelenim bojama obojani imidž tog otoka.


Tehnologija galopira




– Iako se za današnju sliku otoka bez dvojbe može reći da je izvrsna u smislu sad već čak i međunarodno »prepoznate« pažnje koja se ovdje poklanja očuvanju okoliša i sprečavanju klimatskih promjena, uvjeren sam da se upravo kroz projekt izgradnje naše otočne solarne elektrane, a još više i nekih s njom povezanih tehničko-tehnoloških nadgradnji, Krk uistinu može i hoće pozicionirati kao globalno bitan i općeprepoznati »zeleni otok«, zapravo ogledni primjer za mnoge druge otočne zajednice u Hrvatskoj, ali i svijetu, kaže Piršić.


Govoreći konkretnije o trenutnom statusu projekta kojeg kao direktor tvrtke osnovane za njegovu realizaciju posljednjih mjeseci vodi, Piršić dodaje da su pripreme za gradnju solarne elekratne na 15-hektarskom zemljištu na visoravni nad Baškom sad već u završnoj fazi. U rukama su nam sve potrebne dozvole i suglasnosti – pravomoćna lokacijska i građevinska dozvola, energetska suglasnost i ugovor s HEP-om za spajanje na mrežu. Svi s kojima smo po tom pitanju bili u kontaktu i s kojima smo, sukladno zakonu, zapravo morali surađivati, pokazali su se više no kooperativnima, korektnima te u konačnici i prilično promptnima u odrađivanju onog što se od njih očekivalo tako da, za razliku od mnogih priča o našoj birokraciji, u ovoj uistinu ne možemo reći ništa lošeg niti kritičkog po pitanju naših svima poznatih a prečesto i nepremostivih administrativnih barijera. Ono što nam je tek donekle napravilo »problem« i usporilo nas u nastojanjima da na Barbičinu krenemo elektranu graditi već sutra, a što uistinu možemo, činjenica je da tehnologija napreduje doslovce iz dana u dan te da ono što je na papir stavljeno u trenutku projektiranja tog velikog i moćnog energetskog pogona, danas više baš i nije ono najbolje što se na tržištu može dobiti. Stoga smo se, makar smo već pred samim početkom izgradnje tog pogona, odlučili pristupiti i »updateu« i »upgradeu« projekta, što drugim riječima znači da smo zbog želje da se ondje izgradi najoptimalnije te u tehničko-tehnološkom smislu i najsuvremenije, odnosno najučinkovitije postrojenje, odlučili korigirati i redizajnirati već ishođene dozvole.


U pogonu već u lipnju


Čim to odradimo, a govorimo o danima ili tjednima, pokrenut će se javni natječaj za izgradnju pogona. Konkretno govoreći, bude li sve teklo kako se nadamo da hoće, prvi radovi na tom lokalitetu bit će mogući možda već u travnju ove godine. A sami zahvati, osim građevinske pripreme terena, ondje podrazumijevaju i isporuku te na kraju i instalaciju opreme potrebne za rad sunčane elektrane koja je u ovom trenutku projektirana na 5 MW, ali i koja, sigurni smo, uporabom suvremene, na tržištu već dostupne opreme vrlo jednostavno može značajno pojačati svoje potencijale i proizvoditi značajno veće količine zelene električne energije.


To što projekt u ovom trenutku ide u »redizajn« ne znači da će se realizacija bitno prolongirati te sam čvrsto uvjeren da će građevinski strojevi na lokalitetu Barbičin (na kojem je Općina Baška lani za tu namjenu dobila 25-godišnje pravo služnosti s pravom građenja na državnom zemljištu op.a.) zabrujati već u travnju, ali i da ćemo novoizgrađenu elektranu na mrežu moći spojiti odnosno u pogon pustiti već s pravim danom ovoga ljeta, dakle koncem lipnja. Gradnju takvih pogona dobri i iskusni izvođači bez problema odrade u mjesec dana, a HEP se, s druge strane, već u svibnju obvezao izgraditi trafostanicu na mjestu gdje će se taj energetski pogon spojiti s mrežom. Stoga, ne bude li kakvih »diverzija« u natječajnim postupcima, nemamo razloga ne vjerovati takvom, rekao bih ambicioznom, ali i realnom terminskome planu.


U svakom slučaju, bitno je napomenuti da se korištenjem najsuvremenijih tehničkih rješenja na Barbičinu u okvirima dozvolama »pokrivenog« projekta danas može izgraditi dvostruko, pa možda čak i trostruko potentnije postrojenje, dakle ono koje će davati 10 do čak 15 MW električne energije čime će se, kad se etapno do tog cilja stigne, ovaj projekt učiniti još isplativijim, nastavlja naš sugovornik. Upitan o načinu kakao se taj ambiciozni projekt kani ostvariti i investicijski popratiti, Piršić kaže da se, uz već pokrenut postupak dokapitalizacije Otok Krk Energije, a time i cjelokupnog projekta kroz ulaganja otočnih lokalnih jedinica od kojih je dobar dio u taj projekt ušao s osnivačkim ulogom od po stotinu tisuća kuna, značajan dio kapitala potrebnog za izgradnju planira namaknuti i od ostalih »javnih« ulagača s ovog područja, primjerice Županije ili koje županijske agencije, kao i od samih građana, posebice otočana.


Interes banaka


Oni će, kroz svojevrsni crowdfunding također biti pozvani uložiti, i to vrlo skoro. Već sad nam se, prepoznajući značaj, ali i povratno-ekonomski potencijal tog projekta, nude i neki iznimno povoljni kreditni aranžmani tako da nam ostaje za vidjeti i procijeniti koji će i kakav biti optimalni (su)vlasnički miks u projektu kojeg ćemo, u svakom slučaju, svim silama nastojati zadržati u svojevrsnom statusu javnog dobra, u vlasništu i na korist najšireg mogućeg kruga lokalnih ulagača. Činjenica da postoji interes financijskih institucija, kako onih iz sektora razvojnih, tako čak i komercijalnih banaka koje su spremene podržati taj projekt, jasno govori da je solarna elektarna Barbičin ne samo zelen već i smislen, pametan i nadasve unosan i profitabilan projekt, kaže naš sugovornik. U svakom slučaju, konačna odluka oko financijerskog aspekta tog projekta, pa tako i načina na koji će se elektrana graditi i kako će se ubuduće raspodjeljivati koristi njena rada, donijet će se tijekom travnja. Već se neko vrijeme pregovori provode i s trgovcima, odnosno otkupljivačima energije pa je i u tom smislu najrealniji rok do kada će se baš sve definirati, onaj oko Uskrsa, zaključuje Piršić.



– Nisam jedini kojemu je cilj i želja pomoći da se ovaj projekt dogodi, a ono što javnost ne zna, jest i to da se, potaknuti sličnim motivima poput mojih, u pomaganju oko njegova ostvarenja angažirala poprilično jaka ekipa dokazanih eksperata raznih vokacija. Među njima su, primjerice, Davor Štern, Mladen Vedriš, Žarko Puhovski i mnogi drugi koji projektu također pridonose zbog modela u kojem je zamišljen i koji, kad je Hrvatska u pitanju, predstavlja i unikatno i pionirsko rješenje. A po mišljenju svih tih ljudi koje sam spomenuo i koji su mudriji od mene – i fenomenalno rješenje.



Smjerokaz ostalima


Ocjenjujući da se po pitanju bašćanske elektrane uistinu radi o projektu koji, posebno vezano uz njegovo građansko-zadrugarsko (su)vlasništvo, ima priliku postati jednim od najoptimalnijih mogućih oblika vođenja i upravljanja takvim postrojenjima, naš se sugovornik vratio na objašnjenje motivacije svog, ali i volonterskog angažmana mnogih drugih zvučnih imena poput npr. Davora Šterna, Mladena Vedriša, Žarka Puhovskog i mnogih drugih.


– Ono što ovaj projekt čini fenomenalnim rješenjem, jest činjenica da se, za razliku od svih ostalih ovakvih planova, ovaj na našem otoku razvija kao svojevrsni komunalni projekt, kao energana koju lokalna zajednica razvija i gradi isto onako kao što bi razvijala i gradila komunalni vodovod. Dakle iza njega ne stoji ničiji privatni interes, nikakvi bogati ni moćni ulagači iako bismo ih lako mogli naći. Ono što je ovdje uistinu specifično i što mnoge intrigira ne samo u ekonomskom, već i u onom sociološkom pogledu, jest upravo činjenica da sve što ovdje činimo pokazuje da na Krku živi i djeluje zajednica ljudi koji su sposobni mudro, ali i dugorčno promišljeno razmatrati svoju budućnost. Ovo što se na Krku sad planira stvoriti, mogao bi i trebao postati smjerokaz za sva ostala slična ulaganja, kaže Piršić napominjući da stoga i ne čudi da upravo način na koji se sad na Krku u projektu gradnje solarne elektrane kane povezati građani s lokalnim javnim, ali i poslovnim sektorom, mnogi nazivaju najpoželjnijim mogućim »hrvatskim modelom« korištenja lokalnih resursa, onim za korist lokalne zajednice. Krk će, u konačnici, već za koju godinu i nakon što se vrate ulaganja, postati mjestom na kojem će se proizvoditi nemale količine gotovo pa besplatne energije kojom će lokalna zajednica upravljati na način kojeg sama bude odredila smislenim, zaključuje Piršić ocjenjujući da će besplatna, k tome još i zelena energija koja će se dobijati, biti vrlo snažan razvojni alat odnosno adut u rukama samih otočana.



Da se ono što se na Krku radi, prepoznaje i vrednuje i izvan Lijepe naše, osim na brojnim studijskim putovanjima na kojima je dosad osobno sudjelovao, Piršić se uvjerio i tijekom nedavnog višednevnog studijskog izleta na kojemu je, skupa s načelnikom Baške Tonijem Juranićem i predstavnicima komunalnog društva Ponikve imao priliku posjetiti i upoznati jedan sličan solarno-energetski projekt na drugom kraju svijeta. Naime, na inicijativu i o trošku francuskog veleposlanstva, višečlana krčka energetska delegacija dobila je priliku obići i detaljno upoznati projekt realiziran na francuskom otoku Reunionu, udaljenoj otočnoj enklavi u Indijskom oceanu smještenoj između Madagaskara i Mauricijusa, a koji je zapravo vrlo sličan krčkome. Osim za razgled i detaljno upoznavanje projekta vrlo srodnog njihovom, druženje s francuskim kolegama iskoristili su i za učenje na njihovim iskustvima, ali i za promociju otoka Krka kojeg danas već već mnogi prepoznaju kao inovativan i uspješan zeleni punkt, kako u Europi, tako i svijetu, zaključio je Piršić.



Mala kućna postrojenja


Ono što također želimo učiniti hrvatskim modelom jest i plan širenja modela malih, kućnih fotonaponskih postrojenja kakvo sam i ja, uz pomoć poticaja koje omogućava Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, nedavno postavio u svom dvorištu. Imamo informaciju da je stotinjak mojih sugrađana na otoku Krku do danas već uspjelo podići takve kućne pogone, a za očekivati je da će se broj takvih kućnih elektrana u idućim godinama dalje povećavati. Mislim da je realno očekivati da će se svake godine na Krku pojavljivati stotinjak novih ovakvih kućnih pogona, a ono što bi svi koji razmišljaju o tome trebali znati, jest da već danas na svom otoku imaju energetsku zadrugu čijim se predstavnicima mogu javiti radi brze, kvalitetne i jeftine pripreme dokumentacije temeljem koje će se sutra moći prijaviti na najtečaje kojima se sufinacira izgradnja takvih mini-postrojenja. A ona su zapravo kompatibilna s velikom elektranom koju ćemo uskoro početi graditi i s kojom se mogu povezati čak i u smislu vođenja i strateškog upravljanja cjelokupnom otočnom solarnoenergetskom mrežom. Uspostava sustava koji će povezati i objediniti one velike, ali i kućne proizvodne pogone u jedinstveni sveotočni »blockchain sustav« intrigira mnoge, čak i neke velike, globalno bitne energetske kompanije koje nam se nude da na našem otoku, i s našim kapacitetima, u laboratorijskim uvjetima testiraju neke modele upravljanja takvim sustavima. Znam da je mnogima ova tematika teško razumljiva, nekima možda i potpuno neinteresantna, ali ono što treba reći i što smatram da svi na ovom otoku mogu i moraju shvatiti, jest da ono što činimo, a još više ono što kanimo učiniti, već i zbog toga što možemo biti smjerokazom za monoge druge otočne zajednice, otvara goleme razvojne mogućnosti koje bi bila velika šteta ne iskoristiti, zaključio je Vjeran Piršić.