snimio Marko Gracin
U našim političkim realnostima najvažnija je politička pripadnost. Ja sam član PGS-a čitav svoj politički vijek i nikad ne bih promijenio svoju političku preferenciju. Pa zar vi mislite, da bi SDP u koaliciji lijevog centra, a jedino kroz okupljanje svih relevantnih stranaka lijevog centra realno je očekivati pobjedu u kandidaturi za župana, prihvatio da PGS kandidira mene za župana, a kako sad stoji SDP će kandidirati aktualnog župana Zlatka Komadinu.
Možda se može i tako definirati, možda je uistinu nakon što se neprekidno, od 1993. godine nalazim na funkciji gradonačelnika Krka može konstatirati kako je vrijeme za nove izazove. Kažem možda jer se nikad neću složiti s razmišljanjem kako sam prerastao funkciju na kojoj se nalazim eto već dulje od četvrt stoljeća. Ne, to nikako. Krk je ozbiljan grad pred kojim su stalno novi izazovi, koji se neprestano razvija tako sa su pred njegovim čelnim čovjekom stalno nove obaveze. Nema vam tu mjesta za razmišljanje – posao je gotov. Takva se funkcija ne prerasta želite li svojim sugrađanima istinski bolji život.
Razmišljanje je to Darija Vasilića, najdugovječnijeg hrvatskog gradonačelnika. Kako je pokazalo zadnje istraživanje ubličeno u akciju čije se finale nedavno održalo u Šibeniku i ponajboljeg hrvatskog čelnika neke od 600-tinjak jedinica lokalne samouprave koliko ih ima u Hrvatskoj.
Je li to još jedan od “naj” izbora u kojem se uvijek pazi na disperziju nagrada ili mislite da su kriteriji bili postavljeni na jedan drugačiji način? Je li Grad Krk uistinu toliko bolji od drugih?
– Poznato vam je da sam ja matematičar po struci i da koliko god mi političari voljeli kad nas se ističe i hvali, uvijek nastojim pojedinim nagradama dati egzaktni, izmjerljivi okvir. Vidite u ovom izboru podloga su vam upravo to – matematičke, statističke vrijednosti koje od drugih ili jesu ili nisu bolje. Kad kažemo kako je u Krku nezaposlenost svega 2,56 posto, onda to jeste upravo tako. Ako se kaže kako je u Gradu Krku svaka 6,5 osoba visokoobrazovana onda je taj rezultat u odnosu na druge ili bolji ili lošiji. A konkretno kad je u pitanju dvadesetak najvažnijih kategorija kojima se mjeri kvaliteta života nekog grada ili općine, mi smo ili među tri ili među pet najboljih kad su ova dva parametara u igri. Zapravo u svim mjerenim kategorijama Grad Krk se nalazi među pet najboljih jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj, a za 2019. imamo prva mjesta u kvaliteti života i po pitanju gospodarstva dok smo po obrazovanju među pet najboljih u Hrvatskoj. Pa ako sad opet iz mene progovori matematičar, jasno je da se nalazimo u jedan posto najboljih, odnosno da je 99 posto Hrvatske iza nas. To dakle nije nečija impresija, koja je kako vi novinari znate istaknuti mogla biti i “potpomognuta”, već jednostavno izmjerljiv i provjerljiv podatak.
Vođeni razumom
Slažemo se s vama, što nam uostalom drugo preostaje kad ste nas matematikom u to uvjerili, ali zbog čega sve to Krk može, drugi ne? Zbog čega ste vi toliko bolji od drugih?
– I sam sam o tome često razmišljao. Idemo u red manjih gradova, nalazimo se na otoku, gospodarstvo nam je u velikoj mjesto vezano uz jednu privrednu granu, a opet bolji smo od 99 posto Hrvatske. Je, pomalo je neobično, mada je odgovor na vaše pitanje u osnovi jednostavan: tako nam je jer smo čitavo vrijeme našeg razvoja na izvjestan način skromni, jer u naš razvoj nikad nismo unosili ekstremne vrijednosti. Da na neki smo način kroz vrijeme i razvoj uvijek išli razumom, nekom vrstom poniznosti i uvažavanja činjenice da se nikad i ni sa čime ne smijemo razbacivati.
Razgovor s gradonačelnikom Krka podrazumijeva da se čitava priča odvija na otvorenom. Susret na kavi, pa obilaskom grada direktno upijanje podataka koje iznosi.
– Grad Krk nešto bolje posluje od ostalih općina na otoku Krku jer je u njemu i administrativno središte za brojne otočne institucije. Recimo da je on sjedište “birokratskog aparata otoka Krka”. Ono što je mnogo važnije, u obrtničkim djelatnostima, a registriranih je 425 obrta, ima skoro 1900 radnika. Tu je i 276 tvrtki koje zapošljavaju oko dvije tisuće radnika, tako da ne čude podatci o prosječnoj plaći i dohotku po stanovniku otoka. Velik dio našeg gospodarstva, nešto manje od trećine vezano je uz turizam. No koliko je god u takvoj situaciji lako pasti pod utjecaj građevinskih lobija kojima je najlakše graditi apartmane, moram priznati da sam zastupnik vrlo strogih zakona koji naglašno kontroliraju pa i limitiraju takve procese, takav “razvoj”. Zakonitosti urbanizma i održivog razvoja su mi najvažnije. Ono što radimo danas definirat će razvoj ovog prostora zauvijek, ne postojimo samo mi danas i naše potrebe, želja za brzim bogaćenjem. Nedostaje nam manjih hotela, no to će se u perspektivi promijeniti. Apsolutni sam pobornik strogog držanja zakona i zakonitosti koje propisuje urbanizam, mišljenje je Vasilića.
Možete li nam to pojasniti. U čemu ste vi to bili posebno skromni? Pa jedni ste od rijetkih koji nemate prirez, a u statističkim podacima o Krku može se pronaći i podatak da po stanovniku isplaćujete 60 kuna školarina i stipendija mjesečno.
– Probat ću vam to plastično pojasniti kroz nekoliko primjera. Vidite, ima jedinica lokalne samouprave što se odlučuju i na ekstremno pozitivne odluke. Pa znaju odrediti da će recimo vrtić u cijelosti biti besplatan za svu djecu. I onda vam se formalno u vrtić upišu sva djeca. A u realnosti velik broj njih – kad bi se plaćalo, a imaju sve uvjete za čuvanje kod kuće u vrtić ne bi išla – u njega njega dolaze nekoliko dana mjesečno. S obzirom da se nalaze na brojčanom stanju, za njih se svakodnevno kuha obroke, baš kao što je prema njima definiran i broj teta koje rade s određenim brojem djece. U konačnici takva vam se odluka djelomično pretvori u razbacivanje, u ne baš dobro gospodarenje gradskim proračunom. U Krku vam je realna cijena vrtića 2400 kuna, roditelji kod nas plaćaju 600 kuna. Mislim da je to bolji način, da je odgovorniji prema svima, onima koji pune naš proračun, kao i prema korisnicima takvih beneficija.
Vratimo li se mi malo funkcijama koje biste vi prema poprilično raširenom mišljenju trebali preuzeti. Krk, a pritom mislim na čitav otok, je lider unutar Primorsko-goranske županije po mnogim parametrima koji se na kraju definiraju kao uspješno gospodarstvo i dobar standard građana. Ne biste li vi onda, jer i Grad Krk je razvojni lider otoka Krka, bili idealni – župan?
– Ha, idealni župan?! Malo vam je toga u politici, pa i općenito u životu idealno, ali hajde, kad je tako i kad ķažete da mnogi pitaju, mogu vam i odgovoriti: jako je teško da postanem župan.
Politička pripadnost
Zašto? Pa golema većina argumenata, uključujući vašu dob, ide vam u prilog?
– Možda i da osim jednog, a on je u našim političkim realnostima najvažniji: politička pripadnost. Ja sam član PGS-a čitav svoj politički vijek što znači da nikad ne bih promijenio svoju političku preferenciju. Pa zar vi mislite, a i vi se dugo bavite ovim poslom, da bi SDP u koaliciji lijevog centra, a jedino kroz okupljanje svih relevantnih stranaka lijevog centra realno je očekivati pobjedu u kandidaturi za župana, prihvatio da PGS kandidira mene za župana, a kako sad stoji SDP će kandidirati aktualnog župana Zlatka Komadinu.
Pri kraju smo izgradnje lokaliteta na kojem se nalaze 32 gradilišta. Mi smo za to područje napravili cjelokupnu infrastrukturu, cestu sa svim mogućim priključcima, nogostupe, čak i bazne zidiće koji odjeljuju parcelu od javnog dijala, od komunikacije. Površina im je oko 700 “kvadrata”, a tek kad sve bude gotovo idemo u prodaju zemljišta. Ne suprotno, prodaj zemlju, pa što na njoj nikne. Slično mogu reći i za uređenje grada. Prije nekog vremena naložili smo skidanje svih onih nemoguće šarenih neonskih natpisa radnji. Danas su njima podloga kovano željezo i prirodni materijali, sve pa i “žardinjere” mora biti u istom stilu. Bilo je tome otpora, kako da ne, ali na kraju su svi prihvatili da bi danas itekako bili zadovoljni izgledom ulica u starogradskoj jezgri, naglašava vidno zadovoljni Vasilić, zanimljiva osoba kod koje se na rijetki, pa i pomalo neobični način susreću dvije vrste inteligencije – ona matematička i socijalna.
A zašto ne? Pa vaše su političko-ideološke platforme vrlo bliske, ne vidim razloga zbog kojeg vi ne biste bili željena vrijednost i za sve članove SDP-a?
– Naprosto zato jer ne bih, jer vam je to politika.
Ali, zbog čega na biste bili bolji? Zbog čega ne biste pobijedili i njihovog, SDP-ovog kandidata?
– Uvijek su izborna iznenađenja moguća, no trebalo bi okupiti široki savez i u politici i izvan nje.
Što ako je tako? Kanite li biti doživotni gradonačelnik Krka? Pa ni na prošlim izborima niste imali protukandidata?
– Ne, ne mislim. Kad bi se na parlamentarnim izborima koji će se održati na jesen 2020. i regionalnim u svibnju 2021. okupila jaka koalicija lijevog centra i lijeve političke misli općenito i kad bi zahvaljujući tako postavljenim predizbornim kondicijama pobijedili, mnogo bi tada bilo lakše razmišljati o mojim novim političkim koracima.
Znači – ministar?
– Moguće, u primjerice zoni sam regionalnog razvoja. Mada ne brinite, nisam ja toliko tašt, vidim sebe i kao operativca unutar nekih ministarstava, uz regionalu tu su svakako i promet i veze, more… ima mnogo područja u kojima sam stekao i jako veliko iskustvo, znanje koje mogu primijeniti i na nacionalnoj razini.
Nije mi drago vidjeti neke od zapuštenih zgrada u staroj jezgri. Posebno ne ako smo za to mi “krivi”. Jedna od njih je i ova na Kamplinu koja uistinu ne djeluje ni najmanje privlačno. No pri kraju smo ishodivanja cjelokupne dioumentacije kako bismo od nje napravili jedan moderni, interaktivni muzej koji će objedinjavati našu povijest s našim naslijeđem. Osim što nam takav sadržaj nedostaje, eliminirat ćemo i neprivlačnost zgrade koja dominira jednim od najših zanimljivijih trgova, najavljuje Vasilić.
Cilj – zeleni grad
A dok se to ne dogodi, koji su vam prioriteti u Krku, rekli ste u uvodu da posao nikad ne staje?
– I ne staje. Jedan od prioriteta mi je da postanemo zeleni, ekološki grad na europskoj razini. Danas mi odvajamo 60 posto otpada po čemu smo najbolji u Hrvatskoj. Uspjeli smo prestići i neke međimurske jedinice lokalne samouprave koje su do sada bile neprikosnovene po tom pitanju. Pri kraju smo uvođenja LED rasvjete zahvaljujući čemu ćemo prepoloviti račun za struju na tom području, dok je održavanje javne rasvjete zahvaljujući toj tehnologiji svedeno na svega deset posto od današnjih vrijednosti. Zatim voda. Uvođenjem novih cijevi gubitke u vodovodnoj mreži sveli smo na samo 17 posto. Kažem samo jer hrvatski vam je prosjek čak 48 posto. I to vam je ekologija, nije ekologija samo vidljivo smanjenje emisije štetnih plinova ili zbrinjavanje otpada, smanjenje gubitaka pitke vode jedna je od najekološkijih mjera koje možete uvesti. Naprosto, u cijelosti smo uključeni u proces Pametni gradovi, želimo biti lideri u primjeni novih tehnologija koje utječu na ekologiju, samim time i na kvalitetu života na nekom području.
Kad vas čovjek tako sluša, pa da da sam stanovnik Krka možda bih i ja želio da ne odete, i sam bih nagovarao Komadinu da vam ne da prostora?
– Ne, ne mislim da sam jedini. Pa rekao sam vam na Krku je jako puno visokobrazovanih i pametnih mladih kadrova, ne mora se Krk ni u kojem smislu bojati za svoju budućnost. Dođe li do mog odlaska, imat će tko, i bolje nastaviti mojim putem. Ako se kako sam rekao poslože neke stvari i ako se među strankama koje su politički bliske nađe razuma, mogu krenuti i dalje.
