Vizualizacija rekonstrukcije i dogradnje luke Rab / Foto ŽLU Rab
U prvoj fazi predviđena je izgradnja gata kod hotela Arbiana dugog 44 i širokog 8 metara, koji će služiti za prihvat brodova i zaštitu akvatorija luke, dok Faza III predviđa uređenje kopnenog dijela luke dužine oko 365 metara
RAB Visoka razina mora i golemi valovi nošeni udarima olujnog juga, sve češće u ovo doba godine stvaraju velike poteškoće priobalnim područjima diljem čitavog Jadrana, a tome svjedoče i nedavni prizori »potapanja« rapske rive i čitavog Trga Municipium Arba, kao i plavljenje dijela Donje ulice zajedno s objektima koji se u njoj nalaze. Ovu situaciju moguće je riješiti jedino realizacijom planiranog zahvata rekonstrukcije i dogradnje cijele luke Rab, a detaljnije informacije o tome koliko se odmaklo u provedbi projekta, što on znači za otok te kada možemo očekivati početak radova i njihovo dovršenje, doznali smo od ravnatelja ŽLU-a Rab Nenada Debelića.
Planirana rekonstrukcija luke Rab podijeljena je u više faza. U tijeku je prijavljivanje za financiranje iz EU sredstava Faze I, kojom je, na temelju izrađene Studije izvedivosti, predviđena izgradnja Gata III (kod hotela Arbiana) ukupne dužine oko 44 i širine oko 8 metara, koji će služiti za prihvat linijskih putničkih brodova i zaštitu akvatorija luke. Faza III predviđa uređenje kopnenog dijela luke dužine oko 365 metara, što čini uski obalni pojas, u naravi pješačku vezu sa središtem grada. Planirani »kopneni« zahvat odnosi se na rekonstrukciju dijela obale od spomenutog Gata III do Trga sv. Kristofora (Varoša), pri čemu će se, osim uređenja samog partera, podignuti i dio obale kako bi se spriječilo plavljenje povijesne jezgre grada Raba uslijed visokih voda i valova. Naime, izgradnjom gata i smanjivanjem vala unutar luke na +0,30 m, bit će stvoreni sigurni uvjeti unutar luke u svim vremenskim okolnostima.
Planirani početak radova na terenu može se očekivati u jesen 2020. s rokom dovršetka do kraja 2022. godine. Naravno, to je krajnji rok, ali će se radovi nastojati završiti čim prije, imajući pritom u vidu da je luka Rab vrlo frekventna te da su u ljetnim mjesecima neophodne pauze s radovima.
Uređenje partera
Tu treba napomenuti da projekt ŽLU-a obuhvaća rekonstrukciju luke Rab samo u obalnom pojasu, dakle do postojeće ceste, ali zbog nužnosti uklapanja projekta u postojeće stanje i sprječavanja da podizanjem obale na tom dijelu grada nastane svojevrsni »bazen«, ŽLU Rab je u suradnji s Gradom krenuo u zajedničko iznalaženje rješenja pa će dio uređenja partera od ceste projektno voditi Grad Rab, kazao nam je Debelić.
Rekonstrukcijom i dogradnjom luke nastavlja se uređenje rapske rive koja će s postojećim objektima činiti jedinstvenu prostornu, funkcionalnu i oblikovnu cjelinu.
– Realizacijom projekta znatno će se unaprijediti infrastruktura u pojasu lučkog bazena luke Rab, bit će omogućeno korištenje manipulativnog prostora postojećih linija (državne brzobrodske i međužupanijske brodske), manipulativnog prostora ostalih potencijalnih brodskih linija, ali i korištenje javnog prostora koji će povezati autobusni kolodvor i brodski terminal te osigurati nesmetan prolaz i prijelaz s jednog na drugi oblik transporta osoba, uz znatno smanjenje zakrčenosti u luci koja je vrlo intenzivna u ljetnim mjesecima. Podići će se i komunalni standard za korisnike javnih brodskih linija u i oko luke, prvenstveno u smislu uređenja prilaza za osobe smanjene pokretljivosti, poručuje Debelić.
Osigurati sredstva
Projekt ima svu potrebnu tehničku dokumentaciju te priprema dokumentacije za javnu nabavu može započeti čim se osiguraju potrebna sredstva. Procijenjena vrijednost projekta iznosi oko 40.000.000 kn, što ujedno predstavlja i ukupne prihvatljive troškove koji se planiraju osigurati iz Kohezijskih fondova EU-a i iz Državnog proračuna. Što se tiče prijave za dodjelu sredstava, čeka se još kompletiranje Studije izvodljivosti i prijavnog obrasca te ishođenje građevinske dozvole.
Tehničko rješenje projekta osigurava zadovoljavanje svih kriterija sigurnosti i zaštite, odnosno odgovarajući broj, vrstu i kvaliteta vezova, dubinu mora, potrebne površine i kvalitetu sidrišta, manevarski prostor, kapacitet prihvata putnika i tereta te prihvatni kapacitet za otpad i ostatke tereta s plovila, što je u skladu s Uredbom o uvjetima kojima moraju udovoljavati luke kako bi se omogućila sigurna plovidba i Pravilnikom o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja.
