Najbrojniji u definiranju braka kao isključivo muško-ženske zajednice bili su u Malinskoj-Dubašnici i Vrbniku s gotovo tri četvrtine »za«
KRK Nedjeljni je referendum i na Krku pokazao popriličnu podjeljenost javnosti o pitanjima ustavnog definiranja braka kao zajednice muškarca i žene.
Ovisno o »duhu sredine« a djelimično i političkoj orijentiranosti biračkog tijela, varirali su i rezultati pa je tako među otočanima, odnosno biračima registriranim na područjima pojedinih krčkih lokalnih jedinica bilo popriličnih odstupanja u udjelima onih tvrđih zagovaratelja referendumske definicije braka i onih koji to nisu.
Krenimo tako od najmnogoljudnije krčke lokalne jedinice – Grada Krka u kojemu se većina izašlih na refernum izjasnila »za« predloženo ustavno definiranje bračne zajednice.
Biralištima je tijekom nedjelje na području Grada pristupilo 2.289 od ukupno 6.049 birača odnosno njih 37,84 posto. Od spomenutog broja »za« je zaokružilo njih 1.397 (61 posto), dok je »protiv« bilo njih 872 odnosno 38,08 posto. Jednaku sklonost ustavnom definiranju ovog pitanja pokazali su i Bašćani. Od 612 birača koji su pristupili referendumu (odnosno 34,5 posto od broja »ukupnoupisanih«) njih 373 (60,95 posto) bilo je »za«, dok se 235 (38,4 posto) izjasnilo protiv.
Broj zagovornika inicijative udruge »U ime obitelji« i na području Dobrinjštine premašio je broj onih koji joj se protive. Nedjeljnom je glasovanju ondje pristupilo 32,74 posto od ukupnog broja birača s pravom glasa, a »za« se izjasnilo njih 437 odnosno 59,54 posto.
Puntari su pokazali zavidnu razinu otvorenosti različitostima pa se tako ondje konačni rezultat nedjeljenog referendumskog izjašnjavanja može okarakterizirati ishodom »fifty-fifty«. Od 2.023 potencijalna birača referendumskim je biralištima pristupilo njih 689 odnosno nešto više od 34 posto. Broj onih koji su zaokružili »za« na području Punta dostigao je brojku od 357 odnosno 51,81 posto dok se »protiv« izjasnilo njih tek neznatno manje – 326 odnosno 47,31 posto.
»Protiv« je na referendumskim listićima pak zaokružilo 294 stanovnika Dobrinjštine odnosno 40,05 posto glasača. Najžešćim zagovornicima ustavnog definiranja braka kao isključivo muško-ženske zajednice pokazali su se ipak birači dviju krčkih lokalnih jedinica u kojima su tijekom proteklih dvaju demokracijom »obojanih« desetljeća glasači u pravilu pokazivali najveću sklonost strankama desnije orjentacije – općina Malinska-Dubašnica te Vrbnik.
U obje krčke sredine opcija »za« dobila je podršku gotovo tri četvrtine birača. U Malinskoj je referendumu pristupilo 31,98 posto potencijalnih glasača od kojih se čak 72,04 posto (odnosno 835) izjasnilo za ponuđenu bračnu definiciju dok je tek 319 birača (odnosno 27,52 posto) glasovalo »protiv«. Sličnu su razinu nespremnosti za otvaranje vrata rodnoj ravnopravnosti pokazali i poslovično konzervativni Vrbenčani koji su, spomenimo i to, bili apsolutni krčki rekorderi na planu izlaznosti.
Od 1.225 u liste birača upisanih stanovnika te krčke lokalne zajednice na nedjeljni je referendum izašlo njih čak 590 odnosno 48,16 posto. Za ustavno definiranje braka istom se prigodom izjasnilo njih 423 (71,69 posto) dok je »protiv« glasalo njih 162, odnosno 27,46 posto.
I na koncu, jedina krčka lokalna jedinica koja je glasala u skladu s »županijskim prosjekom« bila je Općina Omišalj. Na području najsjevernije krčke lokalne zajednice broj protivnika uključivanja predložene definicije braka u Ustav premašio je broj zagovaratelja te ideje. Od 36,07 posto na referendum izašlih glasača »protiv« predložene se inicijative izjasnilo njih 582 odnosno 50,56 posto dok je »za« glasovalo njih 563 odnosno 48,91 posto!
