Rekordi u lovištima

U Gorskom kotaru u jednoj noći odstrijeljena četiri ”zlatna” medvjeda

Marinko Krmpotić

Tijekom višednevnog lova odstrijeljeno je čak osam medvjeda, od kojih šest u rangu zlatne medalje. U lovišta »Hrvatskih šuma«, gdje je medvjeđa populacija proteklih godina više nego udvostručena,lovci dolaze iz gotovo svih zemalja EU-a te SAD-a, Rusije, Ukrajine, Švicarske i Norveške 



DELNICE » Iako je zbog svojih planinskih i šumom bogatih predjela Gorski kotar za lov idealno područje već stoljećima, od počeka ovog našeg 21. stoljeća privlači pojačanu pažnju svjetskih lovaca na medvjede, ponajprije stoga što zahvaljujući idealnom staništu ova najkrupnija europska zvijer upravo u Gorskom kotaru doseže razinu najpoželjnijih lovačkih trofeja. To je potvrdio je i jedan od prvih ovogodišnjih proljetnih lovova čiji su rezultati već odjeknuli u lovačkom svijetu.


Naime, tijekom višednevnog lova odstrijeljeno je osam grla smeđeg medvjeda, od toga šest grla u rangu zlatne medalje, a dva medvjeda mase do sto kilograma, govori nam dr.sc. Dario Majnarić. 


  – Iako će možda nekome ovo izgledati surovo, odstrel je u potpunosti u okvirima Akcijskog plana, a iz činjenice da je od tih osam medvjeda njih čak pet odstrijeljeno u tijeku jedne noći jasno se vidi da je broj medvjeda na goranskom području vrlo velik i da je odstrijel, što je i predviđeno Akcijskim planom, nužan. Inače,  sam početak ožujka nije bio obećavajući za lov medvjeda u lovištima »Hrvatskih šuma« koja se nalaze na području Gorskog kotara. Snijeg je bio vrlo visok, a orkanska bura je činila lov nemogućim.



 Područje Hrvatske, pogotovo Gorskog kotara, izuzetno je kvalitetno stanište za medvjede, ističe Dario Majnarić.   – Hrvatska i Gorski kotar daleko su južnije od područja najvećeg areala medvjeda – Rusije, Skandinavije, Kanade i Aljaske. Kod nas su puno kraće zime, temperature prosječno puno više pa je i mogućnost prehrane znatno bolja. To su temeljni razlozi da medvjedi kod nas imaju daleko veći prirast nego na sjeveru što se vidi iz činjenice da naše medvjedice imaju mladunčad svake druge godine, a medvjedice na sjeveru svake treće ili četvrte, ističe Majnarić.


Tijekom druge mjesečine, krajem ožujka, vrijeme se konačno smilovalo i lovci su zaista imali sreće. Najjače visokotrofejno grlo odstrijeljeno je u Šumariji Mrkopalj i njegova je vrijednost tzv. 492 CIC točke. Slijede grla odstrijelena u Šumariji Fužine (407 CIC t.), dva u Šumariji Prezid (387 i 381 CIC t.), te dva grla u šumariji Klana (348 i 317 CIC t.). Božica Dijana je lovcima i lovoovlašteniku bila posebno naklonjena 31. ožujka kada je u jednoj noći odstrjeljeno pet medvjeda, od toga četiri zlatna, što se događa vrlo rijetko.


Lovci na medvjeda u lovišta »Hrvatskih šuma« d.o.o. dolaze iz svih zemalja EU, osim iz zemalja u kojima obitava smeđi medvjed (Rumunjska, Bugarska, Slovačka), s izuzetkom Slovenije. Lovci dolaze i iz SAD-a, Rusije, Ukrajine, Švicarske i Norveške, govori Majnarić dodajući da je tijekom posljednja dva desetljeća populacija medvjeda narasla za dva i pol puta iz čega se vidi da je lovnim gospodarenjem povećana medvjeđa populacija pa je jasno, što god tko tumačio, da lovci brinu o očuvanju i opstanku ovih, kao i drugih, životinja. 


  – Prije dvadeset godina u cijeloj Hrvatskoj bilo je svega 400 medvjeda, a ove godine njihova se brojka kreće oko tisuću grla po čemu Hrvatska u svjetskim okvirima spada u pozitivne primjere. Štoviše, kod lovoovlaštenika, ali i kod lokalne zajednice medvjed je prepoznat kao korisna divljač, ponajprije stoga jer je njihov odstrijel u gotovo stopostotnoj mjeri komercijalan, što znači da od brige o rastu medvjeđe populacije koristi imaju i lovozakupnici, ali i lokalne sredine u koje na višednevni boravak dolaze lovci iz različitih dijelova svijeta. Naravno, znatan dio novaca stečenih odstrijelom koristi se u Gorskom kotaru za daljnji uzgoj divljači za što se, primjerice, godišnje osigura 500 tona kukuruza, 500 tona šećerne repe i 15 do 20 tona soli te puno, puno direktnog rada na terenu, rekao je Majnarić.