Kriza nagriza

Svaki treći dan jedan obrtnik primoran staviti ključ u bravu

Anto Ravlić

U godinu dana kriza je zbrisala 130 obrta, a predsjednik Udruženja obrtnika Dean Barac smatra da je vraćanje »Jadrana« na stare grane jedan od glavnih preduvjeta za opstanak obrtnika



GRIŽANE U 15 mjeseci na području Crikvenice i Općine Vinodolske ugasilo se 130 obrta. Gotovo svaki treći dan jedan obrt stavi ključ u bravu. Prvog dana 2010. godine popis obrta zaustavio se na brojci 810. Danas je registrirano 670 obrta. A sutra?


Predsjednik Udruženja obrtnika Crikvenice i Općine Vinodolske Dean Barac iz Grižana reći će da Crikvenica i njeno zaleđe dijele sudbinu Hrvatske, no ističe da su lokalne specifičnosti dodatno kumovale teškoj situaciji.


– Najveći problem je bilo nefunkcioniranje »Jadrana«. Kad postoji jedno veliko poduzeće, uz njega živi još puno ljudi koji nisu direktno zaposleni u njemu. Obrtnici su dobro funkcionirali kao sateliti uz »Jadran« i nama obrtnicima treba dobar »Jadran«, objašnjava Barac vraćajući se na državnu razinu.




– Nelikvidnost je veliki problem. Netko mora stati na kraju pravilu da nitko nikome ne plaća. Pozitivni pomak je što je država odlučila stati na kraj tome, upozorava Barac podsjećajući da je 36 posto hrvatskih obrta u blokadi. Prvi čovjek Udruge obrtnika upozorava na još jedan problem. Rad na crno.


– Ljudi su prisiljeni zatvarati obrte jer ne mogu podmiriti obaveze, no znanje i oprema ostaju. Nastavljaju raditi na crno i postaju nelojalna konkurencija dojučerašnjim kolegama. Ruše cijene jer ne moraju plaćati davanja i sve nas povlače dolje. Najviše se to odnosi na frizere, vodoinstalatere, građevinare i automehaničare. Po procjeni EU, oko 30 posto BDP-a se ostvari u sivoj ekonomiji, kaže Barac.  Crikvenica i njeno okruženje imaju još jednu specifičnost.


Barac upozorava na još jednu anomaliju.– Problem su oni koji pokupe šlag u ljetnim mjesecima i ne zanima ih kako će Crikvenica egzistirati cijele godine. Nakon sezone stave ključ u bravu i nema ih do sljedećeg ljeta. Treba stimulirati cjelogodišnje poslovanje. Od 300 lokala na potezu od Selca do Jadranova, samo ih 40 radi cijele godine, upozorava Barac.


– Proizvodnih obrta je vrlo malo. Uglavnom su to pekari, stolari i nešto građevinara koji se radije odlučuju na otvaranje d.o.o.-a. Obrtnici su jedni od rijetkih koji nešto uprihođuju, svi ostali su na državnim, gradskim ili županijskim jaslama. Izvan sezone obrtnici zapošljavaju oko 1.500 ljudi, a u sezoni i do 3.500. Četvrtina zaposlenih otpada na obrtnike. Velikih firmi nemamo, niti ih neće biti jer nemamo mjesta za velike proizvodne pogone, objašnjava prvi čovjek Udruženja obrtnika.  


Dug je popis problema koji muče obrtnike. Poticajni krediti dodjeljuju se uglavnom za proizvodnju, a Crikvenica je orijentirana na turizam. Mladi ne žele u turistička zanimanja zbog prekratke sezone koja im ne jamči egzistenciju. Kao i svi u Crikvenici, obrtnici priželjkuju dužu turističku sezonu i orijentaciju na zdravstveni i sportski turizam.– Kad živi turizam, živimo i mi. Napunite grad gostima i ne morate brinuti za nas, kaže Barac.