RAB U Rabu je održan tradicionani, četvrti susret župana Zlatka Komadine s gradonačelnicima i načelnicima s područja PGŽ, koji je protekao uz dosta druženja i susreta “na marginama”, a u službenom dijelu najviše je reakcija izazvao gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić. Tema je bio okoliš, pri čemu su se iz Županije pohvalili velikom ekološkom mrežom kao resursom na kojem će se temeljiti razvoj.

Klarić je istaknuo da neke razvijene zemlje Europske unije imaju 5 do 10 posto zaštićenog prostora, dok se u PGŽ taj prostor proteže na preko 30 posto. Kako je istaknuo, probleme mu u realizaciji projekata stvaraju nedorečene zakonske odredbe i reakcije nadležnih tijela.

– Iz iskustva znam da za jednog investitora treba razgovarati s najmanje njih 50, a kasnije ih gubimo zbog raznih šišmiša i orlova. Pritom se gube novci koji su uloženi jer se ustanovi da se projekt ne može realizirati zbog zaštite okoliša. Naš primjer je da smo za jedan projekt tražili mišljenje o tome je li potrebna izrada studije utjecaja na okoliš. Od Županije smo dobili odgovor da je potrebna, a iz Ministarstva da nije, požalio se Klarić, dodavši da su odredbe o zaštiti okoliša u Hrvatskoj rigoroznije nego u Europskoj uniji.

S njim se složio Srđan Škunca, pročelnik za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Grada Rijeke, koji je rekao da bi bilo dobro unaprijed znati za koje projekte se mora raditi procjena utjecaja na okoliš.

Odgovor na pitanje je li veliki postotak zaštićenog teritorija dobar ili loš za razvoj županije ostao je visiti u zraku, ali je Klarić dobio odgovor na različita tumačenja Županije i Ministarstva.

Županijska pročelnica za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Koraljka Vahtar Jurković rekla je da gradovi i općine kao nositelji projekata moraju pribavljati mišljenja, a na koncu odlučuju same hoće li krenuti u prujekt ili ne. Ili kako je to objasnio župan Komadina: “prikupiš mišljenje i onda radiš što hoćeš”. Klarić je rekao da je bit svega potrošeno vrijeme i novac.