Konferenciju za novinare čelnice Udruge Eko Kvarner Matulji podržalo je i desetak mještana Mihelića koji smatraju da zeleni pojas nije pravo mjesto za izgradnju osam velikih stambenih objekata
MIHELIĆI Gledate u zeleni pojas na kojem bi uskoro mogla početi izgradnja osam velikih stambenih objekata, svaki s oko 400 četvornih metara stambene površine, kazala je Mirjana Šabanović, predsjednica udruge Eko Kvarner Matulji, stojeći na rubu uske cestice kroz naselje Mihelići kojom bi za koju godinu moglo prolaziti – kako je izračunala – pedesetak novih vozila svakoga dana. Naime, prostor dolca zvanog Mandićevo, površine nešto manje od 8.000 »kvadrata« u katastarskoj općini Kućeli nadomak je dobivanja dozvola za osam novih stambenih zgrada, iako je prema aktualnom Prostornom planu Općine Matulji svrstan u zeleni pojas. Razlog ove nelogičnosti nastao je u svojevrsnom »vakuumu« prostornog planiranja – u starom planu evidentan je bio višak građevinskog prostora koji je znatno premašivao dozvoljene kvote, pa je novi plan iz 2008. godine niz građevinskih zemljišta ponovo svrstao u zeleni pojas. Međutim, dio vlasnika zemljišta iskoristio je situaciju i zatražio dozvole za gradnju prije stupanja na snagu novog plana, a u velikoj mjeri te su dozvole bile i odobrene od opatijskog Upravnog odjela za graditeljstvo.
Pedeset dozvola
– Trenutačna situacija prema procjenama Ministarstva graditeljstva je takva da postoji oko pedeset dozvola izdanih za područje koje sada spada u zeleni pojas. To u načelu ne bi bio velik problem za općinu veličine Matulja, ali problem se pojavljuje kada shvatite da je golema većina tih budućih objekata smještena u k.o. Mihelići i nešto malo u k.o. Bregi, što znači da nam se na ovom već preizgrađenom prostoru smiješi oko 4,5 hektara novoizgrađenog zemljišta. To će, naravno, utjecati i na razvoj ostalih dijelova općine koji će biti zakinuti jer će prilikom izrade nove prostorno-planske dokumentacije prvo morati ovo izgrađeno zemljište prebaciti iz zelenog pojasa u građevinski prostor, pa će ostatak Općine Matulji moći dobiti manje građevinskih jedinica nego što je potrebno, objasnila je Šabanović na tiskovnoj konferenciji u četvrtak. Novinarima je predočila i oglas tvrtke za prodaju nekretnina kojim se nudi na prodaju osam građevinskih terena na lokaciji Mandićeva dolca, kvadrature od 800 do 1.200 kvadratnih metara po cijeni od 58 tisuća eura, kao i lokacijsku dozvolu za izgradnju obiteljske kuće s tri etaže ukupne površine 399 »kvadrata« na jednoj od tih osam čestica.– Uz osam zgrada veličine 400 kvadrata, možemo očekivati da će ovdje niknuti još jedno stambeno naselje veličine tridesetak novih stanova. To je već treće u Mihelićima, nastalo na temelju lokacijskih dozvola za zeleni pojas, a ostala dva imaju po petnaestak stanova, i sve se to slijeva na jednu već previše opterećenu cesticu, kazala je Šabanović. Zaključila je i kako je ovaj prostor imao svoju specifičnu priču i namjenu je nekoliko puta promijenio iz zelenog u građevinsko zemljište i natrag.
Vlasnica terena Gordana Squarcia istaknula je da se radi o lokaciji koja je u vlasništvu njene obitelji već generacijama i na kojoj su ona i danas već pokojni suprug, željeli riješiti stambeno pitanje za sebe i svoju djecu.- Lokacijske dozvole tražili smo davno prije nego što je novi prostorni plan stupio na snagu, i sve dozvole dobili smo legalnim putem od ovlaštenih tijela Republike Hrvatske što potvrđuje i pravomoćna presuda Visokog Upravnog suda, koja je donesena kao odgovor na sve dosadašnje pokušaje poništavanja pravomoćnih lokacijskih dozvola od strane gđe Šabanović koja se, skrivajući se iza Udruge Eko Kvarner, rukovodi isključivo svojim interesima – rekla je Squarcia.
Odluka Upravnog suda
– U listopadu 2007. godine Upravni odjel za graditeljstvo u Opatiji odobrio je zahtjev za izdavanje lokacijskih dozvola. Udruga Eko Kvarner u travnju 2008. godine podnijela je zahtjev za inspekcijskim nadzorom Ministarstva zaštite okoliša, prirodnog uređenja i graditeljstva koja je krajem 2008. godine poništila svih osam lokacijskih dozvola. Razlozi poništenja bili su da javna prometnica nema potrebnu minimalnu širinu određenu Prostornim planom, te činjenica da je ova čestica evidentirana kao pašnjak površine 7.200 kvadrata, a prema Prostornom planu iz gradnje se – čak i unutar građevinskog područja – izuzimaju prostori vinograda, voćnjaka i ostalih poljoprivrednih površina ako prelaze 1.000 kvadrata, objasnila je Šabanović. Međutim, vlasnica terena Gordana Squarcia iskoristila je svoje zakonsko pravo na žalbu protiv ovakve odluke inspekcije, a Upravni sud svojom je presudom iz veljače ove godine žalbu uvažio i »vratio« lokacijsku dozvolu za osam terena.– Nakon svega toga, o ovom smo slučaju obavijestili Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci te očekujemo da oni donesu svoju odluku o tome je li u ovom slučaju bilo kakvih kaznenih radnji od strane upravnih tijela koja su o svemu ovome odlučivala, zaključila je Šabanović, kojoj je podršku pružilo i desetak mještana Mihelića.
