Ledena kiša najveću je štetu nanijela goranskim šumama. Kako kaže Srećko Petranović, upravitelj Uprave šuma podružnica Delnice, trenutno ukupna šteta iznosi 241 milijun kuna i vezana je uz 1,1 milijun kubika uništene šume:

»Najveće štete su na području Čabra gdje je uništeno 420.000 kubika, što je šteta od 92 milijuna kuna. Delnice imaju nešto više oštećene šume (426.000 m3), ali malo manju štetu od oko 82 milijuna kuna, a vrlo loše prošle su Fužine s 37 milijuna štete i 178.000 m3 uništene šume te Lokve s 19 milijuna kuna štete i 86.000 kubika uništene šume.

Mahom su uništena mlađa stabla pa ćemo sljedećih 30-ak godina imati problema s dugotrajnim gospodarenjem. Akcijski plan sanacije već je gotov, šumarije su dobile naloge da domicilnom stanovištvu dozvole prikupljanje elementarnom nepogodom srušenih stabala za 104 kune bez PDV-a po kubiku. Naša središnjica osigurala je 15 milijuna kuna za izvlačenje uništenog drveća  pa ćemo do kraja jeseni riješiti svu sirovinu za pilane, a bukva i slične vrste mogu u šumi izdržati dvije-tri godine, do kada bi  saniranje trebalo biti gotovo«, kaže Petranović.

HEP bez 98 milijuna

HEP bilježi ukupnu štetu no 97,9 milijuna kuna, rekao je čelni čovjek HEP-a Vitomir  Komen. Najviše su stradale Delnice (27,3 milijuna kuna), Fužine (21,1) i Čabar (20,9): »Do 1. srpnja nastojat ćemo izvesti potpunu sanaciju, za što će se izdvojiti 57,9 milijuna kuna, a po završetku nadamo se da će u srednjenaponskoj mreži čak 49 posto vodova biti pod zemljom, a niskonaponska mreža na taj će način biti obuhvaćena s 30 posto. Ti su postoci znatno veći no u ostalim dijelovima sličnim Gorskom kotaru«, rekao je Komen, dodavši da je, osim 52 km tzv. privremenih vodova, sve drugo vraćeno u normalu, osim mjestašca Podgora, koje još uvijek dobiva struju iz agregata.

Štete na cestama nisu tako dramatične. Čelnik riječkih Hrvatskih cesta Matija Glad kaže kako na samim cestama bilježe svega oko 300.000 kuna štete na odbojnicima i prometnim znakovima, oko 1,5 milijuna ide za uklanjanje grana, a oko 3,5 milijuna je šteta na klizištu u Pršcima. Štete na županijskim cestama, rekao je direktor ŽUC-a Georg Žeželić, iznose oko 3,2 milijuna i vezane su uz čišćenje i popravak signalizacije, što bi trebalo biti gotovo do početka travnja. HŽ bilježi štetu od oko 7 milijuna kuna, a na infrastrukturi Hrvatskih voda, kaže čelnik delničke ispostave Vanja Rački, štete su oko 3 milijuna kuna i vezane su uglavnom uz izvaline drveća koje su oštetile vodoopskrbnu infrastrukturu.

Pogubne brojke

Sanacija ledolomom poharanog Gorskog kotara bit će skup i dugotrajan posao, a realizacija bi bila puno lakša da nad Goranima ne visi mač prijedloga Zakona o regionalnom razvoju, koji će, uvjereni su Gorani, izazvati dodatnu krizu i pojačati siromaštvo. Da tome zaista jest tako, potvrdila je Studija analize utjecaja novog Zakona o regionalnom razvoju na jedinice lokalne samouprave Gorskog kotara, što ju je izradio riječki Ekonomski fakultet. Predstavio ju je Saša Čegar, jedan od autora, koji je motive izrade analize našao i u činjenici da po prijedlogu Zakona o regionalnom razvoju nijedna od devet goranskih lokalnih samouprava ne ulazi u prvu ili drugu skupinu područja koja imaju pravo na državnu potporu, odnosno gube dosadašnje pogodnosti.

»Da bismo promijenili taj stav, napravili smo detaljnu analizu koja, između ostalog, pokazuje kako je u posljednjih stotinjak godina karakteristika života u Gorskom kotaru veliki pad broja stanovnika pa tako početkom 21. stoljeća tu živi dvostruko manje ljudi nego početkom 20. st., a stopa depopulacije posebno je snažna tijekom posljednjih 50 godina kad je, nadmašivši uvelike hrvatski prosjek, došla do statusa tzv. izumiruće populacije. Veliki problem je i starosna dob jer je čak 55,9 posto ljudi starije od 40 godina.

Negativna su i gospodarska kretanja uz smanjenje proizvodnih aktivnosti, manju zaposlenost, pad proizvodnosti i snižavanje plaća, a sve to dvostruko je jače u odnosu na ostatak županije. Sve to donekle se lakše podnosilo s odredbama »brdskog« zakona po kojima je općinama i gradovima ostajalo 90 posto od poreza na dohodak, a uposleni su imali pravo na oko 2.500 kuna povrata poreza. Novi zakon sve to ukida što znači da će, na temelju analize proračuna i ostalih pokazatelja iz 2010., goranske lokalne samouprave izgubiti oko 50 milijuna kuna ili oko 16 posto proračuna, uz gospodarski gubitak od dodatna 33 milijuna, pa će godišnje ostajati bez 83 milijuna  i sigurno će 2015. svi jako osjetiti negativne efekte novog zakona«, rekao je Čegar.

Mijenjati kriterije

Ljudevit Krpan, pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, dodao je kako sve treba učiniti da bi se autorima prijedloga novog zakona dokazalo kako kriteriji vezani uz indeks razvijenosti ne odgovaraju stanju na goranskom području: »Prosjek prihoda po glavi trebao bi se gledati ne po zaposlenom, već po ukupnom broju stanovnika ovog depopulacijom uništenog područja. Treba uvažiti kriterije nadmorske visine i nagiba terena, a dobre primjere kriterija imamo u susjednoj Sloveniji gdje se za ovakva područja razvijenost procjenjuje i po gustoći naseljenosti, nadmorskoj visini, dužini lokalnih cesta, udjelu mladog i starog stanovništva… Ti kriteriji trebaju vrijediti i za Gorski kotar i za njih se u ovoj prijelaznoj godini treba izboriti«, rekao je Krpan, a gradonačelnik Delnica Ivica Knežević zapitao je zašto Vlada, ako već postoje primjeri dobre EU prakse, to ne primjenjuje u slučaju Gorskog kotara.

»Svaka ozbiljna državna vlast trebala bi razmišljati o opstanku ovih 20-ak tisuća ljudi u planinskom dijelu svoje države«, rekao je Knežević. Skup je kraju priveden potpisivanjem Deklaracije o Gorskom kotaru koju je predložio župan Komadina i koju su potpisali svi goranski čelnici, a na sjednici Županijske skupštine 27. ožujka odlučit će se o njenom prihvaćanju.