Starost atlaskog cedra, čija je ljepota već godinama zaštitni znak parka sv. Jakova, neki procjenjuju na 120 i 150 godina, no umirovljeni dr. sc. šumarstva Karmelo Poštenjak koji je jučer također bio prisutan na fitopatološkom pregledu, kaže da bi to moglo biti i puno više.
– Ukoliko uzmemo u obzir da je polumjer debla oko 93 centimetra, a ja sam uvjeren da dužina jednoga goda kod ovog stabla ne može biti veća od 4 milimetra, ispada da je stablo staro oko 232 godine, ističe dr. Poštenjak.
Ukoliko je vjerovati iskusnom šumaru, ispada kako ovaj monumentalni atlaski cedar »staru damu« krasi još od 1778. godine, puno ranije nego li je, primjerice, 1844. godine izgrađena vila Angiolina.
Šumarski stručnjaci u parku sv. Jakova proveli su niz ispitivanja na atlaskom cedru, kao što je izmjera debla ultrazvukom putem tomografskih istraživanja u tri razine te dvanaest izmjera rezistografom.– Nastavlja se pratiti prisutnost plodnih tijela gljiva u samom deblu, nakon što se ustanovila prisutnost takozvane »smeđe truleži«, zbog koje dolazi do razgradnje.Stanice debla koje su time zahvaćene na taj način gube svoja mehanička svojstva, zbog čega je narušena statika stabla te postoji opasnost od loma u bazi debla, zbog čega bi se cedar mogao srušiti na obližnju fontanu ili stazu, dodala je inž. Brajković. Slično kao i kod čovjeka, kojemu je kada zakorakne u »zrele godine« života, potrebna posebna njega, tako će i jednom od najljepših stabala u Opatiji djelatnici Parkova te ostali stručnjaci pokušati za još koje desetljeće produžiti životni vijek. Impozantnom stablu koje je prije nekoliko godina oboljelo, a stradalo je i od udara groma, stručnjaci će putem znanstvenih ispitivanja pokušati postaviti dijagnozu kako bi mu uz pomoć modernih metoda udahnuli novi život.
