Bašćanski osnovci u opasnosti

Škola u Baški ne samo derutna, nego i opasna

Mladen Trinajstić

Pukotine na zidovima učionica i hodnika, oštećenja stropova, vidljivi tragovi prodora vode u većini prostorija, začavlani prozori čije se grilje zbog sigurnosti učenika odavno više ne otvaraju samo su dio problema zbog kojeg će bašćanski učenici najvjerojatnije postati đaci-putnici 



BAŠKA » Ni spremni »građevinski papiri«, niti unisona deklarativna podrška projektu izgradnje nove škole, čak ni ne tako davni posjet ministra Željka Jovanovića prema svemu sudeći nisu pridonijeli stvaranju koliko-toliko normalnih uvjeta školovanja bašćanskih osnovaca, njih gotovo stotinjak koji u derutnoj, zapuštenoj, a prema svemu sudeći sad već po školarce i opasnoj zgradi područne škole Baška svakodnevno pohađaju nastavu.


A da je vrag ondje uistinu odnio šalu te da uvjeti u kojima se već godinama obrazuju generacije bašćanskih mališana ne samo da nisu na razini 21., već ni 19. stoljeća upozorili su nas proteklih dana roditelji tamošnjih osnovaca revoltirani stanjem škole, ali i inercijom instanci nadležnih za rješavanje tog gorućeg problema bašćanskog kraja. Potaknuti pričama da se u Baški nastava u područnoj školi već dulje vrijeme odvija u uvjetima nedostojim jedne od u hrvatskim razmjerima (obzirom na broj stanovnika) bogatije jedinice lokalne samouprave, ali i županije (koja je ujedno osnivač i »vlasnik« spomenute škole op.a.), ovog smo tjedna, baš kao što je to nedavno učinio i sam ministar znanosti, obrazovanja i sporta, obišli to otužno zdanje. 



Zanimljivost »slučaja« bašćanske škole leži i u činjenici da je raniju i bržu realizaciju gradnje novog zdanja u dobroj mjeri zakočila krutost konzervatorskih tijela koja su u postupku ishođenja dozvola intervenirala u prijedloge projektnih rješenja. Konzervatorska odlučnost da se prilikom gradnje nove škole pod svaku cijenu sačuva pročelje postojeće zgrade rezultirala je doradama projekta zbog kojih će nova škola, ukoliko se jednog dana uistinu ondje i izgradi, u konačnici biti znatno skuplja od prvotnih, gospodarskim uvjetima u kojima živimo vjerojatno znatno prikladnijih rješenja. S druge pak strane, teško se ne upitati i je li škola trebala biti dovedena u stanje u kojem je danas odnosno kumuje li posvemašnjoj neuporabivosti tog zdanja i logika »što gore, to bolje« kojom su se, sasvim očito, povodili neki nadajući se skorašnjoj izgradnji nove školske zgrade. Politika neisplativosti ulaganja u školu koja će se ubrzo rušiti sad dolazi na naplatu a cijenu će, kako to najčešće biva, plaćati oni koji su najmanje krivi i zbog kojih se sve skupa u konačnici i radi – učenici. 





 Samo dva zahoda


Pukotine na zidovima učionica i hodnika, oštećenja stropova, vidljivi tragovi prodora vode u većini prostorija, začavlani prozori čije se grilje zbog sigurnosti učenika odavno više ne otvaraju samo su dio onog s čim su nas u školi bez ustezanja upoznali prosvjetari, nastavnici koji sa svojim učenicima već odavno rade u, najblaže rečeno, neprikladnim uvjetima. Posebna priča, doznajemo iz prve ruke, sanitarni su čvorovi od kojih je većina u potpuno nefunkcionalnom stanju. Roditeljske navode kako se velika većina djece, što zbog zaključanosti pokvarenih WC-a, što zbog izuzetno lošeg stanja onih polufunkcionalnih gotovo uopće njima ne služi odnosno da se učenici radije odlučuju na višesatno ustezanje od obavljanja nužde nego na čekanje pred vratima dva toaleta koji se još uvijek, kako-tako daju upotrijebiti, potvrdili su nam i nastavnici. Ni takva situacija, s kojom su upoznati, nije nagnala nadležne saniranje stanja u toj školskoj ustanovi. Da situacija nije ništa bolja ni s vanjske strane ovog stoljeće starog kompleksa uvjerili smo se obilaskom igrališta na kojemu odavno već nema niti gola, ni koša i koje je, da stvar bude žalosnija, odnedavna u svojoj polovici ograđeno zaštitnom ogradom. Ograda, kaže jedna bašćanska nastavnica, ima funkciju zaštite učenika od opasnosti koje im prijete s krova odnosno mogućnosti da netko strada od komada napuknute lindre koja se na tom dijelu zgrade odvaja od krovišta.  

Vremena više nema


Odgovore na pitanja što se događa s bašćanskom školom, tko je odgovoran za takvo stanje kao i o »planovima za dalje« potražili smo kod nadležnih predstavnika županijskog Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, čelništva Općine Baška i vodstva krčke škole »Fran Krsto Frankopan« u sklopu koje djeluje i PŠ Baška. I dok se unutar županijskih službi zaduženih za školstvo, kako smo izvješteni, stvarao cjelovit odgovor na naše upite (koji ćemo prenijeti čim nam stigne), s ocjenom trenutnog stanja, ali i budućnosti škole u javnost je ipak izašao općinski načelnik Toni Juranić. A iz njegovih nam je navoda postalo jasno kako je, što zbog stanja škole, što sve glasnijeg negodovanja roditelja, mjerodavima sad već očito »voda stigla do grla«. 



 Neovisno o tome tko će i kako na koncu platiti izgradnju ili rekonstrukciju škole u Baški, jasno je da boljih uvjeta za pohađanje nastave u tom otočnom lokalnom središtu neće biti barem još tri do četiri godine, u najboljem slučaju! Stoga je i realno zaključiti kako se bašćanski osnovci, htjeli to ili ne, uskoro ipak moraju početi pripremati za »autobusiranje« kao i pohađanje nastave u drugoj, poslijepodnevnoj smjeni. Svima koji su svojim (ne)djelovanjem pridonijeli tome da situacija dođe do ovakve kakva je danas – kapa dolje. 



  – Škola je nedvojbeno u lošem stanju i vremena za iznalaženje rješenja, odnosno zatvaranje cjelovite financijske konstrukcije izgradnje nove više nema. Proteklih smo tjedana intenzivirali razgovore s predstvnicima Županije koja je ujedno osnivač i vlasnik škole, naglasio je Juranić od kojeg smo čuli i kako se kao jedan od najvažnijih zaključaka »interventnih sastanaka« s predstvnicima županijskog Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje iskristalizirao onaj da se s koncem ove nastavne godine bašćanska škola trajno stavi van uporabe!  

U igri i odmaralište


– Sigurno je da je zgrada, zbog svoje dostrajalosti, sad već nesigurna za daljnju uporabu tako da će se u novu nastavnu godinu, onu 2014/2015. nedvojbeno morati ući u nekim drugim prostorima. Gdje će se nastava ubuduće održavati za sad još nije dogovoreno, kaže načelnik. Otkrio je i kako se u krugu odgovornih »važe« između mogućnosti uporabe kapaciteta nekih drugih otočnih škola (do kojih bi učenici, o trošku županije bili prevoženi autobusima) i korištenja prostorija jednog slovenskog odmarališta koje se nalazi u Baški. O tome gdje će i kako djeca dogodine pohađati nastavu odlučiti ćemo u suradnji s Županijom, nadležnim ministarstvom i vodstvom otočne škole, ali je sigurno da se po završetku ove nastavne godine, zbog neupitnih rizika po sigurnost djece, nastava više neće moći organizirati u bašćanskoj školi. Načelnik je naglasio kako je svjestan da bi pedagoški standardi nužni za odvijanje nastave bili bolji u nekoj od Baški najbližih škola (poput one u Krku ili pak Vrbniku), ali i da prije donošenja konačne odluke o tome hoće li mali Bašćani morati postati đaci-putnici valja razmotriti mogućnost organiziranja nastave u Baški, unutar »prilagođenih« odmarališnih objekata, i to unatoč činjenici da bi kvaliteta nastave ondje bila značajno niža od uvjeta kakve nude susjedne škole. 


 



  U gradu Krku odnosno Dobrinju realizirani modeli financiranja izgradnje takvih objekata u kojima su u jednakim omjerima potrebna sredstva osiguravale lokalne jedinice, Županija i nadležna ministarstva eskalacijom gospodarske krize postala su prošlost.



Blaženi EU fondovi


Informacije radi, građevinska dozvola za rekonstrukciju osnovne škole i izgradnju školske sportske dvorane ishođena je još prije tri godine, a radovi na tom projektu nisu započeli jer Bašćani, za razliku od nekih drugih otočnih lokalnih vodstava, i nisu baš bili uspješni i učinkoviti u »zatvaranju« financiranja tog projekta. Kako doznajemo od načelnika Juranića, Općina Baška stoga je naposljetku upućena da projekt gradnje škole kandidira prema odgovarajućim EU fondovim što je, prenio nam je, i učinjeno. Iako navodno postoji velika vjerojatnost da se (jednog dana) bašćanska škola uistinu izgradi potporama iz EU-fondova, sudeći prema dosad iskazanoj »žveltosti« nadležnih u stvaranju okvira nužnih za korištenje europskog novca izvjesno je da će se do prvih EU-kuna Bašćani načekati, i to ukoliko kandidirani projekt uopće zadovolje propisane kriterije.