BAŠKA  Prepoznajući značaj i neupitnu vrijednost bašćanskih morskih žala, predstavnici Općine Baška prije dvije su godine stručnjacima riječkog Građevinskog fakulteta povjerili izradu Studije geomorfoloških promjena žala i priobalja na području naselja Baška.

Opsežan znanstveni materijal tako bi i Bašćanima, ali i za »obalnu problematiku« zainteresiranim znanstvenicima napokon trebao dati cjelovite odgovore na pitanja što se, kako i zašto događa sa šljunčanim kupališnim oazama tog otočnog mjesta, kao i preporuke kako očuvati te prirodne vrijednosti koje Bašku čine prepoznatljivom i drugačijom od drugih jadranskih ljetovališta. Obzirom da je projekt, koji bi se trebao provoditi tijekom četiri godine, upravo ovih dana »prešao« polovicu predviđenog razdoblja trajanja, a time i predviđenog posla (u vidu mjerenja i praćenja »kretanja« morskih žala) njegovi su provoditelji – prof. dr. sc. Čedomir Benac i dr. sc. Igor Ružić ovih dana Bašćanima predstavili prve rezultate svojih istraživanja, kao i preliminarne smjernice vezane uz očuvanje najvrednijih resursa kupališnog centra Bodulije.

Analiza uočenih promjena žala Vele plaže u protekle dvije godine, stavljajući ih u odnos s podacima mjerenja koja su ondje provedena još 2004., pokazuje da je u proteklom desetogodišnjem razdoblju došlo do povlačenja obalne linije plaže prema kopnu, i to za čak 3 metra! Točne i preciznije procjene daljnjih kretanja šljunčanog materijala s glasovite Vele plaže, istakli su tijekom nedavne prezentacije svog dvogodišnjeg rada Benac i Ružić, moguće će biti tek po dovršetku četverogodišnjih mjerenja započelih 2014. kad je, zapravo, uspostavljen prvi kontinuirani monitoring morfoloških promjena bašćanske obale. 

Osim što su od početka mjerenja predstavnici Građevinskog fakulteta uspjeli dokumentirati različite sezonske oscilacije žala na svim njegovim profilima, detektirali su i naznake smanjenja površine Vele plaže do kojeg prvenstveno dolazi procesom »korazije« zrna šljunka u tijelu žala. Naime, objašnjavaju, šljunak s Vele plaže ne potiče iz mora već iz vapnenačkih stijena s uzvišenja oko Drage Bašćanske.

– Vela plaža je nedvojbeno nastala akumulacijom sedimenata transportiranih kroz korito Vele ričine, koji su potom tim područjem dodatno prenošeni dužobalnim morskim strujama, objasnio nam je prof.dr. Benac konstatirajući da se na taj način tijelo žala zapravo kontinuirano prirodno dohranjivalo pronosom tih sedimenata. Danas spomenuti vodotok, inače najdulji prirodni vodeni tok na jadranskim otocima, više ne donosi sedimente na žalo, i to zbog izvršene regulacije vodotoka, ali i zbog smanjenja erozije u slivu Vele ričine do koje je došlo promjenom načina korištenja okolnog zemljišta. Nekad poljoprivredno i zemljište s oskudnom vegetacijom danas je, naime, sve pošumljenije (ili zaraštenije op.a.) zbog čega je u konačnici  drastično smanjena erozija tog područja, zaključuju riječki stručnjaci objašnjavajući razloge zbog kojih se gotovo dvokilometarska bašćanska plaža malo, pomalo, smanjuje i »stanjuje«.

Pred desetak godina dohrana žala te plaže bila je relativno jednostavna jer se riječni nanos iz sliva jednostavno mogao iskapati i nasipavati na obalu. To danas, zbog promjene zakonskih propisa, ipak više nije moguće naglašava dr. Benac, dodajući da se prema podacima do kojih je sa svojim kolegom došao, jasno vidi i da je u bližoj prošlosti Vela plaža tijekom svake zime dohranjivana s gotovo 1.000 kubika šljunka i drobljenog kamena koji se, u organizaciji lokalne uprave, dovozio s pozajmišta materijala na lokaciji Šupele iznad Baške.

Opširnije u tiskanom izdanju Novog lista…