Apel protiv ukidanja Općinskog suda u Krku

S.O.S: za krčki sud: Boduli ne žele baš za svaku gromaču putovati u Rijeku

Mladen Trinajstić

Otok Krk ima više od 19 tisuća stanovnika, ali i ogroman broj vikendaša čije predmete također rješava krčki sud. Osim toga, otok Krk ima višestoljetnu tradiciju sudovanja i ne želimo doći u situaciju da jednog dana sucima tumačimo što su to gromače i običajno pravo, stoji u pismu kojemu je cilj spriječiti gašenje krčkog suda



KRK » Skupina otočana kojima podršku otvoreno daje i dobar dio krčkih odvjetnika, uputila je otočnim općinskim načelnicima te gradonačelniku Grada Krka dopis kojim se od lokalnih čelnika moli pomoć i njihov politički angažman u nastojanju sprječavanja mogućeg ukidanja Općinskog suda u Krku. Zanimljiva inicijativa proizašla je iz naznaka kako se u krugovima Ministarstva pravodsuđa, a u sklopu provedbe sveobuhvatnog projekta reforme pravosuđa, razmišlja i radi na pripremama reorganizacije mreže sudova, ali i njene bitne racionalizacije.


Slijedom takvih mjera, ističu zabrinuti otočani, sve se češće čuju zasad još uvijek neslužbene informacije kako se u daljnjoj budućnosti namjerava ukinuti krčki Općinski sud te kako bi ta institucija vrlo skoro, kao međukorak na putu njegova gašenja, trebala početi raditi kao Stalna služba Općinskog suda u Rijeci.


Sama činjenica ukidanja suda i osnivanja otočne ispostave Općinskog suda u Rijeci i ne bi bila od nekog posebnog značaja da u ne tako davnoj prošlosti javnost nije svjedočila praksi da se u nekoliko sličnih situacija već događalo da je, nakon što je nadležno ministarstvo sudove pretvaralo u »stalne službe«, malo potom pokretalo i njihovo potpuno ukidanje. 


  Brojnost i ljudi i sporova




To se dogodilo u Senju, Čabru i u drugim gradovima, ukazuju potpisnici pisma odaslanog na adrese otočnih općinskih čelnika i krčkoga gradonačelnika Darija Vasilića, u kojem se navodi i kako otok Krk prema posljednjem popisu stanovništva ima više od 19 tisuća stanovnika, ali i kako tom području gravitira više desetaka tisuća osoba koje na Krku imaju kuće za odmor. Na otoku se odvijaju i značajne gospodarske djelatnosti, a uz ostale razloge kojima se iz bodulskih, dijelom i odvjetničko-pravničkih krugova ukazuje na moguću opasnost »pravosudne provincijalizacije« otoka, ističe se i kako na Krku postoji čak sedam jedinica lokalne samouprave koje također sve redom pred Općinskim sudom u Krku vode nemali broj različitih postupaka. 


   Slijedom svega toga, ali i u svjetlu spoznaje da je na Općinskom sudu u Krku zaposlen značajan broj osoba, među kojima većina ima prebivalište na otoku, inicijatori predstavke drže da danas jednostavno ne postoje uvjeti za ukidanje toga suda, odnosno da se u zasad još uvijek tek neslužbeno najavljenim »racionalizacijskim« nastojanjima Ministarstvo pravosuđa povodi isključivo administrativnim, a ne i funkcionalno-ekonomskim razlozima. Nikome nije u interesu ukidanje Općinskog suda u Krku.


Otok Krk ima višestoljetnu tradiciju sudovanja i ne želimo doći u situaciju da jednog dana sucima tumačimo što su to gromače jer će time otočanima biti uvelike otežano dokazivanje običajnog prava, ali i brojnih drugih činjenica o kojima često ovisi njihova egzistencija, neki su od zaključnih navoda pisma koje su pred samo koji dan zaprimili svi nositelji izvršne vlasti krčkih lokalnih samouprava, pozvani da iskoriste svoj politički utjecaj kako bi spriječili moguće ukidanje Općinskog suda u Krku, a time i daljnju centralizaciju te pravosudnu provincijalizaciju otoka do koje bi dovela provedba »nelogičnih i neživotnih« rješenja Ministarstva pravosuđa. 


Veći troškovi


A da je nelagoda od pomisli na mogućnost »seljenja« krčkih sudaca u Rijeku prisutna i kod samih otočnih lokalnih čelnika, potvrdio nam je gradonačelnik Krka Darijo Vasilić. – Uvijek i svugdje otvoreno se zalažem za decentralizirani sustav upravljanja svim djelatnostima u javnoj administraciji, pa tako i u pravosuđu. Mislim da se uvijek puno veći efekti na planu učinkovitosti i racionalnosti poslovanja postižu kad se sustavima upravlja po modelu supsidijarnosti, odnosno na razini koja je najbliža građanima, ističe krčki gradonačelnik. Sigurno je da ćemo svi imati znatno veće troškove bude li se, za bilo što od onog što se sad obavlja u krčkom sudu, moralo odlaziti u Rijeku, ali i u slučaju ako »dislocirani« riječki suci budu morali izlaziti na teren, odnosno dolaziti na Krk radi postupanja u svom redovitom radu. U tom smislu dijelim zabrinutost otočne javnosti i dajem punu podršku intencijama proizašlim i iz lokalne pravne struke koja prepoznaje ono čega sam i sam svjestan, a to je da se krčki sud ne može promatrati isključivo kroz prizmu broja stalnih stanovnika područja koje ta pravosudna instanca pokriva. Uzmemo li u obzir broj predmeta koji se na njemu vode, ali i činjenicu da tom sudu ne »gravitiraju« samo stalni stanovnici otoka, već i više desetaka tisuća njegovih povremenih stanovnika, vlasnika nekretnina, Općinski sud u Krku, pokazuju neki podaci, danas odrađuje iznadprosječan broj predmeta, odnosno posao kakav se u »normalnim okolnostima« obavlja u sudovima smještenim u gradovima koji imaju između 60 i 80 tisuća stanovnika. Zbog svega toga rad krčkog suda, ali i njegove gruntovnice, ne može se promatrati samo u kontekstu geografskog područja za koje je »zadužen«, niti brojke od 19.200 stalnih stanovnika, zaključuje Vasilić, ustvrđujući i kako će se o problematici učinaka mogućeg pravosudnog preustroja raspravljati već na prvoj idućoj sjednici Koordinacije krčkih općinskih načelnika i gradonačelnika.