Namirenje stečajnih vjerovnika

Radnicima Jadrana pola u novcu, pola u dionicama

Ivor Balen

Stečajni vjerovnik i bivši radnik Jadrana Mario Vukelić rekao je da u većem dijelu podržava stečajni plan, ali je priložio i pismeno očitovanje s primjedbama koje je sastavio nakon konzultacija s radnicima



CRIKVENICA » Radnici Jadrana d.d. u stečaju, njih oko 800 sa statusom stečajnih vjerovnika (oko 100 radnika imaju status razlučnih vjerovnika) bi prema stečajnom planu, o kojem se raspravljalo u Domu sindikata Franjo Belulović 31.srpnja 2013. u Rijeci, bili isplaćeni na način da im se 50 posto potraživanja plati u novcu u roku pet godina, a 50 posto u dionicama »novog Jadrana«, koji bi trebao nastati privatizacijom nakon okončanja stečajnog postupka. Riječ je u ukupnom iznosu od oko 60 milijuna kuna, koliko potražuje tih 800-tinjak radnika, od čega se 30 milijuna odnosi na isplatu u novcu.


  Stečajni vjerovnik i bivši radnik Jadrana Mario Vukelić rekao je da u većem dijelu podržava stečajni plan, ali je priložio pismeno očitovanje s primjedbama na stečajni plan koje je sastavio nakon konzultacija s većom grupom radnika-vjerovnika. Njegove primjedbe odnose se na način namirenja tražbina radnika i zahtjev za rješenje uplate neuplaćenih mirovinskih doprinosa radnicima-vjerovnicima u razdoblju od 1995. do 2000. godine.


   

Garancija države


– Smatram nužnim davanje garancija države za namirenje tražbina radnika, odnosno namirenje tražbina radnika-vjerovnika redovitom ravnomjernom mjesečnom isplatom radničkih tražbina u roku najduže od 5 godina, što smatram najsigurnijim rješenjem za radnike, odnosno tražim da se riješi pitanje neuplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje radnika-vjerovnika u razdoblju od 1995. do 2000. godine dopunama u stečajnom planu, što bi značajno utjecalo na iznos povećanja visine mirovina svih sadašnjih i budućih umirovljenika Jadrana. Pravnu sigurnost isplate tražbina 800 radnika-vjerovnika je uz malo dobre volje državnih institucija moguće značajno poboljšati davanjem jamstava države, konkretno zaštitnim klauzulama za radnike u kupoprodajnom ugovoru između državnih institucija koje će biti 84 posto vlasnika novog Jadrana d.d. i budućeg kupca većinskog paketa dionica tvrtke.



Ročište za prihvaćanje stečajnog plana će se održati za otprilike mjesec dana, a prije toga će vjerovnici Jadrana d.d. glasati o njemu po skupinama. Sažetak stečajnog plana je dostavljen svim vjerovnicima, a u cijeli stečajni plan, koji je vrlo opsežan dokument s dodacima, može se izvršiti uvid od strane vjerovnika u pisarnici Trgovačkog suda u Rijeci.   Zbog velikog broja imovinsko-pravnih sudskih postupaka koji i do danas nisu u potpunosti riješeni, izrada stečajnog plana se odužila i trajala je gotovo tri godine.


   Nakon ročišta razgovarali smo s nekoliko radnika koji su ogorčeni, prije svega zato što sumnjaju da se velik broj radnika odrekao razlučnog prava zbog pritisaka, u strahu da zadrže stalno ili sezonsko radno mjesto u Jadranu d.d. u stečaju.   – Svi koji to nisu potpisali sada više ne rade u Jadranu. Bilo ih je više od 500, a sada svega stotinjak i protiv njih se vode sudski postupci s ciljem da im se ponište razlučna prava, a Jadran samo na troškove odvjetnika troši oko dva milijuna kuna, kažu Milorad Barac i Željko Knežević, koji su u Jadranu proveli 16, odnosno 28 godina.   – Borba se nastavlja. Vrijeme je da pravna država odradi svoje i da radnici dobiju svoje pošteno zarađene plaće, dodaju njih dvojica.   Radnici također ne djeluju pretjerano zadovoljni činjenicom da će im se 50 posto novca isplaćivati u idućih pet godina jer smatraju da je turizam nesigurna djelatnost, koja ovisi o mnogo objektivnih faktora i da je pitanje hoće li Jadran, posebno novi vlasnik, biti poslovno sposoban i voljan te obaveze izvršiti, bez jamstava države za tražbine radnika.    

Okončanje postupka


– Rješenje o potvrdi Stečajnog plana Trgovačkog suda ima svojstvo ovršne isprave te je s tog aspekta jamstvo da će se Stečajni plan provesti te je određen i nadzor nad provođenjem stečajnog plana. Poslovanje Jadrana je stabilno pa je isplata 50 posto utvrđenih tražbina u novcu za radnike vjerovnike prvog višeg isplatnog reda ostvariva. Ukoliko stečajni plan bude usvojen, prva rata isplate utvrđenih tražbina u visini od 10 posto bit će izvršena do kraja ove godine, a za što su financijska sredstva osigurana, kaže stečajna upraviteljica Jadrana Marija Ružić.



Razlučni vjerovnik Erste banka poslao je obavijest da se odriče prava na odvojeno namirenje, te će dokapitalizirati u temeljni kapital društva 24 milijuna kuna, a šest milijuna ulaže kao kapitalne rezerve u društvo, tako da će temeljni kapital novog društva, nakon okončanja stečaja, iznositi oko 490 milijuna kuna.



  Na pitanje kada bi trebao biti okončan stečajni postupak Jadrana, odnosno u kojem roku se očekuje privatizacija, upraviteljica kaže da se okončanje postupka očekuje oko Nove godine i prvenstveno ovisi o odluci vjerovnika, dok će o privatizaciji, dodaje, odlučivati budući vlasnici, odnosno dioničari nakon okončanja stečajnog postupka.


  – Republika Hrvatska kao većinski vjerovnik putem Ministarstva financija, Porezne uprave i Agencije za upravljanje državnom imovinom prihvatila je stav da Jadran d.d. iz stečaja izađe kao cjelina te je taj stav reguliran Odlukama Vlade Republike Hrvatske. Sve ideje i prijedlozi izneseni na ročištu za raspravu o Stečajnom planu su hvale vrijedni, međutim u stečajnom planu postignut je maksimum namirenja za sve vjerovnike. Stečajnim planom je predviđeno da se sve ostale tražbine, osim radničkih, uključujući i one većinskog vjerovnika, pretvore 80 posto u dionice, dok bi se 20 posto koristilo za pokriće gubitaka iz prethodnog razdoblja, zaključila je Ružić.