Ono što su na maloj amfori Rimljani poručili otočanima natpisom Sretni Rab, današnji Rabljani, koji su do ovog ljeta bili Otok ljubavi, žele poručiti svojim gostima – sreća je ipak najvažnija stvar u životu
Pomalo nezamijećeno je prošlo da Rab od ove godine službeno više nije otok ljubavi, nego otok sreće. Taj naziv koristi se u svim promidžbenim materijalima, sve češće i u medijima, ali i među stanovnicima otoka. Promjena u brendiranju krenula je od Turističke zajednice grada Raba, a kako ističe njezin direktor Nedo Mikelić, odluku o novom sloganu donijeli su svi Rabljani, odnosno njihovi predstavnici.
Sanja Grozdanić, ravnateljica Dječjeg vrtića »Pahuljica«: Koliko god me drugi uvjeravali da odaberem sreću, ja ostajem pri ljubavi. Kada voliš, daješ i primaš, onda je to sreća. Meni je to uvijek važnije. Kažu mi da ljubav može biti i nesretna pa je sreća presudna, ali ja ostajem kod ljubavi. Valjda sam sada tako raspoložena.
Uz pomoć marketinške agencije, tijekom 2013. predstavnici TZ-a počeli su prikupljati mišljenje sugrađana.
– Radili smo to tako što smo obavljali intervjue s »opinion leaderima«, visokim i srednjim menadžmentom i fokus grupama na otoku, a tema je bila kako oni vide Rab. Dakle, nismo željeli odlučiti sami za 9.500 ljudi, nego da svi Rabljani odluče. A sudjelovali su ljudi različitih djelatnosti, recepcionari, iznajmljivači, barkarioli, doktori, trgovci, kulturnjaci… Na koncu smo zaključili da su svi rekli sljedeće: sretni su žitelji ovog otoka koji uživaju njegove blagodati i proizvode i koji su zahvalni gostima. A gosti se ovdje osjećaju prijateljski, kao da su dio obitelji. Sve u svemu, sretni gosti kod sretnih domaćina. Tako je odlučeno da smjer budućeg komuniciranja bude sreća, odnosno sretan otok – otok sreće, prisjeća se Mikelić.
Poruka s amforice
Nenad Debelić, dogradonačelnik Raba: Mislim da je vrlo teško pričati i reći što je važnije, ljubav ili sreća. Jedna riječ nadopunjava drugu i vrlo teško zasebno funkcioniraju. Ako ćemo pričati o Rabu kao otoku ljubavi, onda svi oni koji prvi put dolaze na Rab u vrlo kratkom vremenu shvate značenje riječi »otok ljubavi« i malo tko može reći da se već s prvim dodirom s otokom nije zaljubio u Rab. Bez ljubavi nema sreće, ako si sretan ispunjen si i okružen ljubavlju.
I tako se dolazi do »problema« ljubavi. Gdje je nestala i kako to da ju je sreća pobijedila?
– Na ljubav nismo zaboravili, a ona je bila i jedan od vrlo važnih elemenata koji su Rabljani napomenuli u razgovorima. Mi smo naime i dalje mjesto za pronalaženje ljubavi, mjesto gdje se ljudi slobodno mogu držati za ruke i primiti u zagrljaj, slobodno izraziti svoju ljubav i mjesto gdje se ljubav može obnoviti. A sve to je sreća. Rukovodili smo se i natpisom na rimskoj amforici koja je darovana Rabu i na kojoj je pisalo Felix Arba, dakle sretni Rab. Ljubav i sreća su ponekad kao kokoš i jaje i to pitanje se postavlja oduvijek. Ali mi smo pretpostavili da ako netko ima sreće, ima i ljubavi, ali ne i obratno, ističe Mikelić, dodavši da je ostao dio Raba na kojem i nakon novog brendiranja ljubav pobjeđuje sreću, a to je Frkanj, poluotok ljubavi.
Nakon što je odabran slogan, projekt je nastavljen odabirom vizualnog identiteta, odnosno logotipa.
Tea Ivić Lošić, pročelnica u Gradu Rabu: Jedno ne ide bez drugog, tko je sretan, lako osjeti ljubav, tko ima ljubav, ima i sreću – dvije riječi koje znače isto.
– Svi intervjuirani su se složili da taj logotip mora ukomponirati četiri zvonika i modru, smaragdno zelenu te zlatno-bijelu boju pijeska. Kod predstavljanja uživo, tu se mogu dodati i zvukovi zvona i cvrčaka te mirisi smilja, kadulje, ružmarina i lavande. Nakon što su ti elementi određeni, pozvali smo dizajnerske kuće i stiglo nam je sedam ponuda, od kojih je komisija izabrala najbolje rješenje, ističe Mikelić.
Povratak korijenima
Iako se u pokojem novinskom tekstu ili neformalnom razgovoru i dalje »zalomi« da se na otoku ljubavi dogodilo ovo ili ono, Rab je dakle službeno postao otok sreće. Rabljani se vjerojatno neće previše uzbuđivati oko toga, ljubavi na ovom otoku, reći će, ionako ima dovoljno.
– Prema tržištu ćemo komunicirati na sljedeći način: dođite na naš otok i bavite se ovdje pješačenjem i bicikliranjem. Doživite rapsku kuhinju, uživajte u našim sjajnim restoranima, probajte jedinstvenu rapsku tortu, degustirajte rapska vina. Povežite se s obitelji na jednoj od pješčanih plaža jer ćete poslije toga biti sretni, zaključio je Mikelić.
Njegov kolega iz Turističke zajednice Lopara Marin Mušćo kaže da Rab kao otok sreće nije ništa novo.
Marin Mušćo, direktor TZ-a Lopar: Pogledajte Titanic. Imali su sve, novac, ljubav, zdravlje, ali ne i sreću. Sreća je najbitniji faktor u životu, ako imaš sreće, imaš i sve drugo.
– Rab se već dvije tisuće godina zove Felix Arba i ovo je samo povratak izvoru, korijenima. Anketa i među turistima i među domicilnim stanovništvom pokazala je da smo mi sretni ljudi, što bih mogao obrazlagati satima. Evo za primjer, neki dan su nam odlazili Poljaci koji su skoro plakali kada su išli kući, kažu nam da mi cijelu godinu živimo kao da smo na godišnjem odmoru, kaže Mušćo, dodavši da većina ljudi ovdje radi tri-četiri mjeseca, a onda 265 dana uživaju i ne rade ništa.
– Gdje to još ima? Naravno, ne odnosi se to na sve. Postoji mali postotak ljudi koji su nezadovoljni sa sobom i sa svima, ali velika većina su sretni, vole svoj otok, ovaj način života i posao kojim se bave. Sada nam je zadatak kako tu našu sreću prenijeti na goste, zaključio je Mušćo.
