Zbog naelektrizirane atmosfere Županijski sud u Rijeci donio je rješenje da se 38 predmeta ovrhe s Općinskog suda u Rabu hitno prebaci na Općinski sud u Opatiji. Ovršenici su zbog preseljenja očajni i tu vide manipulaciju, urotu, zavjeru po kojoj im netko po brzom postupku želi oduzeti imovinu
Oko velikog stola u staroj rapskoj pošti, pretvorenoj u neku vrstu doma u kojem se mještani okupljaju ovisno o događajima i prilikama, sjedi tridesetak osoba. Zabrinuti, smrknutih lica, prestrašeni su za svoju budućnost. Njihova imovina je ugrožena, jer će nekretnine, obiteljske kuće, uskoro na javnu dražbu. U panici su zbog dugova koje ne mogu vratiti. Nakon godina nerazjašnjenih odnosa, sustigle su ih, naime, obveze prema austrijskim kreditnim zadrugama.
U tim su se zadrugama, smještenim po austrijskim selima, uglavnom zaduživali još prije otprilike desetak godina. Zbog ovršnih prijedloga kreditnih zadruga koje sada žele naplatiti svoja potraživanja, mnogi Rabljani uskoro bi mogli ostati bez svojih nekretnina. Prema neslužbenim procjenama, oko 600 stanovnika otoka Raba, od njih ukupno 9.500, kreditno se zadužilo u raznim austrijskim seoskim zadrugama koje sada ovrhom i prodajom imovine Rabljana žele povratiti novac plasiran na jedan od bogatijih hrvatskih otoka.
Dužničko ropstvo
S obzirom na to da su krediti koji su se podizali u prosjeku iznosili između 150 i 200 tisuća eura, računa se da su austrijske zadruge na Rab plasirale oko 100 milijuna eura. Statistički, moguće je da se svaka peta obitelj iz Raba, Barbata, Banjola, Mundanija, Supetarske Drage ili Lopara nalazi u dužničkom ropstvu. Većina kredita zadrugama nije vraćena i prestala se plaćati nakon samo par godina. Razlozi neplaćanja su različiti, a zadruge kao financijske institucije neumoljive su u borbi za povrat novca. Sudskim putem pojedinačno ganjaju svakog dužnika, a u ovom trenutku na Općinskom sudu u Rabu vodi se 38 predmeta ovrhe.
No Općinski sud u Rabu, s obzirom na to da je riječ o osjetljivim slučajevima, gdje su predmet ovrhe obiteljske kuće osoba koje su dužne austrijskim kreditnim zadrugama, tražio je da ga se izuzme iz daljnjeg vođenja postupka!
Zbog naelektrizirane atmosfere Županijski sud u Rijeci donio je rješenje da se 38 predmeta ovrhe s Općinskog suda u Rabu hitno prebaci na sud u Opatiju. Službeno obrazloženje svodi se na to da su »ročišta vrlo rizična za suce zbog velike senzibiliziranosti i uzburkanih strasti ovršenika«, stanovnika Raba kojima prijeti gubitak imovine.
»Kako zgrada suda ni na koji način nije fizički zaštićena niti nema osiguranja Pravosudne policije, a ročištima prisustvuje više desetaka građana, ovršenika i članova njihovih obitelji, daljnje provođenje sudskih radnji u zgradi Općinskog suda u Rabu krajnje je rizično za sve zaposlenike«, piše u rješenju Županijskog suda u Rijeci. Ovršenici su zbog preseljenja očajni. U odluci da se predmeti ovrhe »zbog sigurnosnih razloga« prebace s jednog na drugi sud, vide manipulaciju, urotu, zavjeru po kojoj im netko po brzom postupku želi oduzeti imovinu.
Ne bježe od obveza
Rabljanin Emil Pahljina, kojem kreditna zadruga prijeti oduzimanjem nekretnina zbog duga za kredit, kaže da će se u Opatiji ovršni postupak ubrzati do krajnjih granica.
– Zato se predmeti tamo i šalju. Određeni će sudac to napraviti po kratkom postupku kako bi si popravio statistiku, a mi bi ekspresno morali ostati bez svojih nekretnina. Nije bilo razloga za prebacivanje naših predmeta ovrhe u Opatiju, jer nikome na Općinskom sudu u Rabu nismo prijetili, nismo galamili ni bili neugodni. Opatija je zbog onoga što nas tamo čeka naša giljotina, kaže Pahljina koji se kreditno zadužio u jednoj zadruzi u Austriji za 116 tisuća eura.
– Išli smo po novac u Austriju. Kredit sam plaćao do 2010. Davao sam novac direktorima te zadruge na ruke, rate sam im plaćao u kešu, i na taj sam način platio tri puta po 12 tisuća eura. No nisam dobio nikakve potvrde. Samo mi je rečeno da će mi ih poslati, što do danas nisu napravili. Oko 24 tisuće eura platio sam na njihov žiro račun. Kad sam, međutim, shvatio da ne mogu dokazati dio uplata, kad sam shvatio da se oni žele nakon što sam im platio dio duga preuzeti moje nekretnine, kad sam shvatio manipulaciju i prevaru, kad je nestao August Walter koji je bio direktor zaklade kod koje sam se zadužio, a njemu sam novac predavao na ruke, bez potvrde, sve sam prijavio USKOK-u i podnio tužbu za raskid ugovora, kaže Pahljina.
I Ksenija Mišćević, kao i svi ostali ovršenici kojima austrijske kreditne zadruge prijete ovrhom na nekretninama te njihovom prodajom, smatra da su u Opatiji unaprijed osuđeni.
– Nitko od nadležnih ne želi razumjeti našu situaciju. Sve boli briga što će stotine Rabljana ostati bez krova nad glavom. A što ako naše sumnje prijavljene DORH-u i USKOK-u, u kojima smatramo da su ugovori o kreditiranju ništetni, budu dobile sudski epilog. Što ako ispadne da smo mi bili u pravu, a u međuvremenu smo ostali bez svojih kuća koje će zadruge preuzeti i prodati. Što onda? Kako ćemo povratiti svoju imovinu? O tome nitko ne razmišlja. Nitko od nas dužnika ne bježi od povrata glavnice kredita financijskoj ustanovi kod koje smo se kreditno zadužili. No većina više ne želi plaćati kamate, zatezne kamate, kamate na kamatu, ostale troškove. Nikome više nije jasno što plaća, kaže Mišćević.
Preko oglasnika
Ružica Profaca kaže: »Uzet ću benzin i zapaliti kuću!« Ona tvrdi da je 2003. i 2005. godine kod jedne kreditne zadruge podigla kredit od 100 tisuća eura.
– Ništa mi nije jasno oko mojeg kredita. Ne razumijem način obračuna kamata. Do 2014. sam vratila 110 tisuća eura, a sada do rujna 2015. traže još 100 tisuća eura. Ako do tada ne podmirim dug koji su oni izračunali, uzimaju mi kuću. Svoj sam predmet dala na vještačenje, no kuću im neću dati. Bude li trebalo, gorjet će, kaže Profaca.
Zbog nemogućnosti vraćanja kredita Milica Dudić deložirana je iz svoje kuće 1. lipnja 2012. Kaže da se 2004. kreditno zadužila za 110 tisuća eura, 2005. je zapala u probleme s izvršavanjem kreditnih obveza, a već 2006. austrijska kreditna zadruga tražila je 180 tisuća eura.
– Nismo to mogli platiti, raskinut nam je ugovor, a kuća prodana. Na sudskoj dražbi kupila ju je hrvatska tvrtka čiji je vlasnik prokurist i savjetnik austrijske kreditne zadruge kod kojeg se vodio moj kreditni aranžman! Moju kuću, u koju sam se vratila nakon godina beskućništva, a u njoj boravim sa strahom, ta hrvatska firma čiji su vlasnici Austrijanci iz kreditne zadruge koja mi je dala kredit, sada preko »Njuškala« prodaju za 400 tisuća eura, kaže Dudić.
Svi Rabljani s kojima smo razgovarali traže obustavljanje ovrha i zabranu prodaje njihovih nekretnina na sudskim dražbama, žele da se precizno i transparentno utvrdi koliko su i po kojim izračunima dosad platili kamata te traže da im se, nakon proglašenja kreditnog odnosa ništetnim, omogući da plate samo glavnicu kredita koje su primali od austrijskih kreditnih zadruga.
U protivnim, neki kažu da će prije svoje kuće zapaliti nego dozvoliti kreditnim zadrugama da ih prodaju, a njih deložiraju, neki prijete samoubojstvima i samoozljeđivanjem, a svi zajedno najavljuju organiziran dolazak na Općinski sud u Opatiji, već na prvo u nizu zakazanih ročišta za ovrhu.
