U Hrvatskoj je zelena gradnja za mnoge »developere« još uvijek prava enigma, ali i investicija skuplja za 20 posto u odnosu na tzv. standardnu gradnju. U inozemstvu je zelena gradnja skuplja tek za dva do pet posto i bilježi nevjerojatan rast
ZAGREB Zelena gradnja kao princip izvedbe i održavanja objekata koji objedinjuje stroge zahtjeve očuvanja okoliša, ekononske i energetske uštede unutar objekta, uvažavajući zatečeni prostor i kulturološko-socijalne značajke lokacije građevine, u Hrvatskoj je za mnoge »developere« još uvijek prava enigma, ali i investicija skuplja za 20 posto u odnosu na tzv. standardnu gradnju. S druge strane, u inozemstvu zelena gradnja skuplja je tek za dva do pet posto i posljednjih godina bilježi nevjerojatan rast i interes suvremenih graditelja.Evidentirano je da od 2004. godine europsko zeleno investicijsko tržište raste u prosjeku 20 posto godišnje a procjenjuje se da će do 2014. vrijednost tog tržišta doseći vrtoglave 573 milijarde eura.Goleme razlike između Hrvatske i ostatka svijeta ne treba tražiti samo u oprečnim ekonomskim pozicijama, nego i u zastarjelom načinu razmišljanja, izostanku svijesti o važnosti održive gradnje, no, prije svega zbog neznanja o postojanju jedinstvenih međunarodnih standarda zelene gradnje koji jamče da investicija neće prijeći nekoliko postotaka više od obične gradnje a još će investitoru srednjoročno i dugoročno donijeti uštedu energije, veću zaradu od prodaje ili najma.
U povojima
Zelena gradnja u nas je tek u povojima, a zbog nepoznavanja međunarodnih standarda u parcijalnim i eksperimentalnim izvedbama. Najnoviji podaci o isplativosti zelene gradnje ukazuju na to da zelene zgrade u odnosu na standardne građevine za svojeg vlasnika-investitora ostvaruju šest posto više zarade od rente, 13 posto manje troškove održavanja te 16 posto višu prodajnu cijenu na tržištu nekretnina. Ove važne poruke za potencijalne investitore i stručnjake zainteresirane za gradnju budućnosti istaknula je potpredsjednica Savjeta za zelenu gradnju Vedrana Likan iz tvrtke Colliers International na ovotjednom otvorenju stručne radionice »Međunarodni standardi zelene gradnje« koja se od 6. do 9. prosinca održava na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu. Savjet za zelenu gradnju, osnovan lani, neprofitna je organizacija koja okuplja 20 javnih i privatnih ustanova, od graditelja i cehovskih organizacija do obrazovnih institucija, državnog i diplomatskog zbora.
Transformacija domaćeg tržišta
– Ključni cilj Savjeta je voditi transformaciju domaćeg tržišta graditeljstva prema održivosti promovirajući programe zelene gradnje i tehnologije, kao i integraciju dostupnih i stečenih znanja u projektiranje i funkcioniranje građevina. Dobre osnove za novu zelenu gradnju postoje i u Hrvatskoj sudeći po povijesti kvalitetne tradicionalne izvedbe kuća, primjerice u Istri, Primorju i Dalmaciji, od odabira materijala za gradnju, smještaja i orijentacije u prostoru te maksimalnog korištenja prirodnih izvora energije – kazala je Likan uoči početka radionice. Stručna edukacija ujedno je priprema za polaganje LEED Green Assosiate ispita i dobivanje međunarodno priznatog certifikata stručnjaka za zelenu gradnju.Podaci kazuju da je Hrvatska tek jedna od nekoliko europskih zemalja koje još uvijek nemaju certificiranih zelenih zgrada temeljem međunarodnih standarda, već samo nekoliko koje su certificirane kao »energetski efikasne«. U Europi je više od 100 LEED certificiranih (ili registriranih za certificiranje), dok je u jugoistočnoj Europi tek jedna LEED zgrada – Američka ambasada u Sofiji. Ulaskom Hrvatske u EU sve će javne zgrade, nove i stare, morati zadovoljavati spomenute standarde pa bi i LEED stručnjaci mogli biti itekako tražen stručni kadar.
