KRK U organizaciji otočne komunalne tvrtke »Ponikve« koja se već neko vrijeme, uz svoje osnovne djelatnosti, sve ozbiljnije bavi i osmišljavanjem, provođenjem i koordiniranjem različitih ekoloških aktivnosti a odnedava i energetskih projekata, predstavnika Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) te u suradnji s njemačkom zakladom »Heinrich Boll« i Energetskom zadrugom »Otok Krk«, u krčkom hotelu »Dražica« održava se međunarodna konferencija o energetskim zadrugama.

Javnosti je već poznata činjenica da Krčani prednjače po pitanjima razvrstavanja i ekološki prihvatljivog zbrinjavanja otpada, ali i ekologije općenito. Sada smo podigli novo jedro i krenuli putem potpune energetske neovisnosti, prenio nam je Dejan Kosić iz tvrtke Ponikve, ističući kako otok Krk, kao prvi na Jadranu ali i cijelom Mediteranu, ima realnu mogućnost da do 2030. godine postane otokom koji u atmosferu ne ispušta plinove koji ugrožavaju klimu i okoliš. -Nakon što je prošle godine javnosti predstavljena Interdisciplinarna strategija nulte emisije stakleničkih plinova za integrirani održivi razvoj otoka Krka, međunarodna konferencija nov je korak na našem putu, nastavlja Kosić dodajući kako ekološku odlučnost Bodula potvrđuje podatak da je upravo Krk danas najbliži ostvarenju ciljeva zacrtanih državnom strategijom koja nalaže da se do 2020. godine u odvojeno prikuplja 50 posto otpada kao i minimalno 75 posto od ukupne količine biorazgradivog otpada. Činjenica je i da će do početka iduće turističke sezone biti gotova sanacija odlagališta otpada Treskavac čime će krčka priča o otpadu biti u potpunosti zaokružena. No, mi tu ne stajemo pa tako već neko vrijeme pripremamo projekt proizvodnju bioplina iz biootpada namijenjenog proizvodnji električne energije. Želja nam je da otok Krk u potpunosti iskoristi svoje resurse a u tom smislu stali smo i iza Energetske zadruge koja je, kao prva u Hrvatskoj, na našem otoku osnovana u srpnju prošle godine. Ostvarenje energetske neovisnosti otoka Krka povjereno je upravo otočnom komunalnom društvu, zaključuje predstavnik Ponikava, dodajući kako su u toj tvrtki svjesni da tako ambiciozan plan zahtijeva mnogo rada, truda, ali i značajna ulaganja.

Trodnevno okupljanje brojnih domaćih, ali i međunarodnih stručnjaka odvija se pod radnim nazivom »100 posto obnovljiva energija na otocima – važnost uključivanja građana kroz energetske zadruge« i to uz podršku europskog projekta »REScoop 20-20-20« (Renewable Energy Sources Cooperative). 

– Cilj konferencije je međunarodna razmjena znanja i iskustava, a sve u namjeri da otoci, odnosno lokalne zajednice, u čim skorijoj budućnosti zadovolje sve svoje energetske potrebe putem obnovljivih izvora energije i to na način da obnovljivi izvori energije budu u vlasništvu građana, kroz stvaranje novih poslova, razvoj lokalne ekonomije te turizma baziranog na očuvanom okolišu postanu snažnim polugama lokalnog održivog razvoja, objasnio nam je Robert Pašičko iz UNDP-a.

Primjeri iz susjedstva

Tijekom konferencije brojni europski stručnjaci, među kojima i Alexandre Durant, Rafa Munoz i Salvador Suarez Garcia iz Španjolske te Paul Phare odnosno Lynda Mitchel iz Ujedinjenog Kraljevstva, predstavili su iskustva i glavne značajke provedbe više kompleksnih i sveobuhvatnih energetskih projekata koji su vrlo uspješno u djelo provedeni na španjolskim otocima El Hierro odnosno škotskom Eiggu koji su među prvima na svijetu postali u 100-postotnom udjelu energetski obnovljivim sredinama.

Govora je bilo i o svijetlim primjerima nekih drugih otoka koji tek kreću istim putem, od Sifnosa u Grčkoj, Mallorce i Menorce u Španjolskoj, ali i sličnim inicijativama u Hrvatskoj gdje upravo otok Krk prednjači u svojem strateški određenom i nizom konkretnih mjera već pokrenutom putu prema »energetskoj neovisnosti«.

U tom smilsu Krčanima je pripala čast okupljenima predstaviti i svoju sveotočnu Strategiju nulte emisije CO2. 

   

Danska iskustva

Tijekom višednevnog okupljanja domaćih i europskih energetskih znalaca koje je u ime svih svojih kolega, otočnih načelnika prigodnim obraćanjem otvorio krčki gradonačelnik Darijo Vasilić, predstaviti će se i neke već postojeće energetske zadruge poput pučinske vjetroelektrane Middelgrunden u Danskoj koja je, doznali smo, mobilizirala čak 10.000 građana i potakla ih da postanu njenim suvlasnicima.

Robert Pašičko je također naveo i primjer Nacionalnog parka Plitvička jezera koji na godinu troši oko četiri milijuna kuna na lož ulje za grijanje, a na tom bi se području, smatra, moglo investirati kroz biomasu, ili dobar primjer energetske zadruge Kapela iz Josipdola u kojoj prikupljaju biomasu i prodaju je u obliku sječke, a rade i na projektu grijanja za cijeli Josipdol. Govoreći pak o ograničenjima, Pašičko je spomenuo zabranu gradnje vjetroelektrana na otocima i u priobalju te ograničenja za instaliranje solarnih fotonaponskih sustava. Nadzor i ograničenja su potrebni, ali ne bi trebali zaustavljati razvoj, poručio je.

Jednako tako, prezentirana su i iskustva stanovnika njemačkoga grada Schonaua gdje je više od 50.000 ljudi otkupilo svoju gradsku električnu mrežu. Sudionici konferencije (među kojima su i predstavnici desetak domaćih energetskih zadruga) upoznat će se sa stanjem i prilikama s energetskim zadrugama u Hrvatskoj, pravnom situacijom i različitim poslovnim modelima ali i barijerama s kojima se sve brojniji zadrugari svakodnevno susreću.

Konferencija se održava u sklopu projekta sufinanciranog iz EU programa »Inteligentna europska energija« a prije središnjeg događanja trodnevnoga stručnog skupa upriličena je i rasprava posvećena razmatranju mogućnosti implementacije europskih iskustava u nastojanja razvijanja takvih zadruga u našoj zemlji.