Ivana Biliško
Klasična elektronska glazba i popularna elektronska glazba mogle bi se i spojiti jednog dana, odnosno nakon našeg klasičnog koncerta mogao bi uslijediti jedan tipičan »Zrće party«, na kojem bi se svi skupa mogli rasplesati i zabaviti – kažu organizatori festivala
U Novalji će se od 23. do 26. kolovoza održati Novalis music + art festival, višednevni glazbeni festival s fokusom na suvremenu klasičnu glazbu. Davor Branimir Vincze, direktor festivala i Ivana Biliško, producentica, najavljuju dolazak umjetnika čije se djelovanje bazira na interdisciplinarnosti, a nekonvencionalni koncerti dalek su odmak od standardnih koncerata klasične glazbe kakve je publika navikla slušati.
Originalnost i specifičnost festivala prepoznali su i izbornici Rendez-vous festivala iz Francuske, koji su ga uvrstili u svoj program. Što su to izbornici u njemu prepoznali?
– Ono što su izbornici Randez-vous festivala vidjeli je želja i ideja iza našeg festivala da se probijaju granice i norme. Mi dovodimo vrhunske mlade izvođače koji su vrhunski u onome što rade, i voljni su istraživati, pokušavati nove stvari i pomicati granice. Vjerujemo da u doba multitaskinga i kompjutorizacije svega više nije dovoljno raditi samo koncerte u klasičnim koncertnim prostorima i s klasičnim konceptima. Te se ideje sve više napuštaju i u svijetu. Želimo isprobavati nove mogućnosti.
Program festivala
Prvi koncert odmah donosi spoj klasične glazbe i noćnog kluba?
– To je nešto što Europa nije vidjela, a možda ni svijet: komorni sastav (gudači, puhači, udaraljke i harfa) u noćnom klubu hrvatske Ibize! A izvode se poznati kompozitori, od kojih neki – kao Howard Shore – pišu i glazbu za holivudske filmove. Znači, umjesto DJ-a – orkestar! To je nešto što se još nije dogodilo!
Godina istraživanja
Jeste li imali neke uzore u pripremi ovakvog festivala?
– Osim nesvjesno, zapravo i ne. Htjeli smo sami istražiti i vidjeti kako to može funkcionirati. Vjerujemo da jedan takav zapravo vrlo lijep i ekskluzivan prostor ne bi trebao biti rezerviran samo za DJ-e. Zašto jednog dana ne bi prije svakog partyja na Zrću bio i jedan klasični koncert?
Suvremena glazba danas (kako ju još nazivaju i akademska) se, kao i pop glazba, elektronizira, pa na akademijama postoje i instituti za elektronsku glazbu, kao IRCAM u Parizu ili IEM u Grazu. Klasična elektronska glazba i popularna elektronska glazba bi se, po našem mišljenju, mogle i spojiti jednog dana, odnosno nakon našeg klasičnog koncerta mogao bi uslijedi jedan tipičan Zrće party, na kojem bi se svi skupa mogli rasplesati i zabaviti do jutra.
U čemu se razlikuje suvremena »ozbiljna« glazba od klasične?
Ono što bi Zadranima moglo biti zanimljivo u Novalji je da je tome među najzaslužnijima bio rođeni Zadranin, prof. Edo Mičić, koji već dugi niz godina predaje u Grazu na akademiji, gdje smo obojica ušli u taj svijet. On je vodio i ansambl za suvremenu glazbu i kad je trebalo, zvao je i kolegicu Biliško. Svirali smo kompozicije naših kolega, studenata, koji su se isto kao i mi još učili, pa je tu znalo biti svakakvih smiješnih situacija, u kojima je prof. Mičić uvijek dobro »plivao«.
Upravo nam je prof. Mičić došao na prošlogodišnji »pilot koncert«, napisao izvrsnu kritiku i dao velike pohvale. Tako da smo u Grazu dobili praksu u pisanju i interpretaciji suvremene glazbe i shvatili koliko je zahtjevno i ponekad nezahvalno izvoditi suvremene kompozicije.
Nekako mislimo da tek kad izvođač dublje uđe u taj svijet – tek kad shvati smisao i ideju iza pojedinih kompozicija, kad popriča sa samim kompozitorom, može bolje razumjeti i izvoditi te kompozicije. A isto tako je i sa publikom. I to ne samo u suvremenoj glazbi, nego i u ostalim suvremenim umjetnostima.
To je još jedan razlog zbog kojeg mi na festivalu želimo izvoditi živuće kompozitore – tako da nam što više njih može doći osobno i približiti publici putem radionica ili »meet-the-artist« razgovora svoja djela i sebe kao umjetnika, ali i kao osobu.
Publika upoznaje autore
Mnogo polažete na interakciju s publikom?
– Želimo prije svake kompozicije u par crta objasniti ideju, ispričati anegdotu ili reći nešto o kompoziciji da bi ju publika bolje shvatila i doživjela. Jer na taj način se publici približava suvremena glazba i stvara se nova publika za sljedeće koncerte. Mislimo da je to sve potrebnije raditi za suvremenu glazbu, ali i za klasičnu glazbu, odnosno koncerte klasika, od Palestrine ili Beethovena do Šostakoviča. Jer danas se sve te izvrsne i vrhunske izvedbe mogu naći u dva klika na internetskim stranicama poput You tubea ili Vimea. U »live« događanjima istog tipa treba stoga ponuditi nešto novo.
Je li Vaš trud prepoznat u Novalji i šire?
– Naš su koncept i kvalitetu prepoznale i druge strane organizacije i fondacije – Goethe Institut, Face Croatia i European Cultural Found, jer i u svijetu i Europi se traže novi načini i mogućnosti predstavljanja suvremene umjetnosti općenito… Zbog tih potpora stranih institucija vjerujemo da smo na dobrom putu, ali treba vidjeti kako će to prihvatiti publika i gosti Novalje.
Kako ste uspjeli s malim proračunom dovesti renomirane glazbenike u Novalju?
– Prošle godine, dok smo pripremali »pilot koncert« koji je održan 24. kolovoza u Novalji, na kojem je nastupio njemački vokalni ansambl Forum Neue Vokalmusik, imali smo nekih sitnih organizacijskih poteškoća, a naši honorari su definitivno manji od onih u Njemačkoj, ali izvođačice su bile oduševljene i htjele su opet doći, i to već ove godine! Nadamo se da će tako biti i ovog puta!
