Sve spremno za simbolično obilježavanje zlatnog doba opatijskog kina na otvorenom / snimio M. ANIČIĆ
U vrijeme Austrije na toj lokaciji zamišljena je velika Kupališna palača, no projekt je propao zbog Prvog svjetskog rata. Između dva svjetska rata tu je izgrađena otvorena scena koja je počela s radom 1931. Tek nakon Drugog svjetskog rata, točnije 1956., odlučilo se tu scenu arhitektonski transformirati u pravo ljetno gledalište i tako je nastala Ljetna pozornica kakvu poznajemo danas
Večeras će u povodu 60. obljetnice Ljetne pozornice, svjetla projektora ponovno obasjati kinoplatno velike Ljetne pozornice i to scenama iz američke romantične drame Jamesa Camerona iz 1997. godine, »Titanic«, jednog od najposjećenijih filmova zlatnog doba filmova na Ljetnoj u Opatiji. Ulaz je za sve posjetitelje besplatan, javili su organizatori iz Festivala Opatija, a početak je u 21.30 sati.
Velika pozornica, točnije »najveće platno u ovom dijelu Europe« bilo je obasjano svjetlima projektora do 2011. godine, kada su, dolaskom digitalnog projektora, stare Meopte »umirovljene«, a filmske projekcije premještene na malu Ljetnu pozornicu. Projekcijom jednog od tri najgledanija filma, američkog spektakla »Titanic« upravo na velikoj pozornici, na simboličan način obilježit će se zlatno doba opatijskog kina na otvorenom, a povodom 60. obljetnice od polaganja temeljnog kamena na Ljetnoj pozornici, poručuju iz Festivala Opatija.
Čar Ljetne pozornice je upravo u nastupanju »pod vedrim, zvjezdanim nebom«. No s druge strane, organizatorima, izvođačima i publici puno glavobolja zadaju vremenske neprilike, kišna razdoblja, neverini… Stoga se u Opatiji već duži niz godina razmišlja o natkrivanju Ljetne laganim pomičnim krovom koji bi zadržao njezinu posebnost, no koji bi ujedno pružio mogućnost da se u slučaju loših vremenskih prilika publika i scena zaštite. Također, na taj bi se način mogla i uvelike produžiti sezona različitih manifestacija u ovom ljetnom teatru.
– Projektna dokumentacija za natkrivanje Ljetne pozornice je pripremljena, no do realizacije će teško doći bez novca iz EU fondova. Nedavno sam razgovarao s ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek, pa smo između ostaloga razgovarali i o natkrivanju opatijskog ljetnog teatra. Dogovorili smo da ćemo zajedničkim snagama, dakle uz pomoć Ministarstva aplicirati prema EU fondovima za taj projekt. Smatram da je učinjen značajan iskorak, te da ćemo udruženim snagama brže doći do cilja i jednoga dana uspjeti realizirati ideju o Ljetnoj u Opatiji kojoj ni vremenske neprilike ne bi ništa mogle – izjavio je opatijski gradonačelnik Ivo Dujmić.
Kamen temeljac
Inače, posljednjih su se godina filmske projekcije preselile na malu scenu Ljetne, te bi večeras mogla biti jedna od posljednjih prilika da se pogleda film na velikom platnu Ljetne pozornice. Ernie Gigante Dešković, ravnatelj Festivala Opatija, pozvao je sugrađane da večeras svakako budu u publici.
– Mislim da je ovo veliki datum za Opatiju i rado bih da ga svaki Opatijac svojim posjetom Ljetnoj obilježi – rekao je Dešković. Po njegovim riječima, rođenje opatijske otvorene scene seže na početak 20. stoljeća. U vrijeme Austrije na lokaciji današnje Ljetne pozornice zamišljena je velika Kupališna palača, no projekt je propao zbog izbijanja Prvog svjetskog rata.
Između dva svjetska rata tadašnje gradske vlasti shvatile su da ovako vrijedan prostor ne smije biti neiskorišten i na njemu je izgrađena otvorena scena koja je počela s radom 1931. uz izvedbu Verdijeve »Aide«. Otvorena scena je tako funkcionirala godinama, ali se tek nakon Drugog svjetskog rata, točnije 1956., odlučilo arhitektonski transformirati tu ipak jednostavnu otvorenu scenu u pravo ljetno gledalište. Tako je zapravo nastala Ljetna pozornica kakvu poznajemo danas.
– Dakle, 25. lipnja 1956. izrađen je troškovnik gradnje Ljetne, a temeljni kamen je postavljen 1957. godine od strane gradonačelnika Opatije Mirka Gotića. Bio je to značajan događaj u Opatiji pa su postavljanju prisustvovali brojni radnici i građani, od kojih su mnogi nakon gradonačelnika Gotića simbolično »zamahnuli špatulom« na kamen temeljac i pozirali tadašnjem službenom fotografu. Ljetna pozornica svečano je otvorena 15. srpnja 1957., a otvaranje je ovoga puta popratio Gotovčev »Ero s onoga svijeta«. Više je ljudi zaslužno za gradnju Ljetne pozornice.
Tadašnji gradonačelnik Opatije Mirko Gotić, Stanko Nikolac je radio na projektiranju, Mate Senjanović je radio na drenaži, Zvonimir Hrebak je nadzirao radove, a sve je verificirao arhitekt Neven Šegvić… Također su u gradnji sudjelovali i mnogi »obični« stanovnici Opatije i okolice, jer se u to vrijeme radilo i putem tzv. dobrovoljnog društvenog rada. Ako hoćete još jedan zanimljiv podatak koji možemo pronaći u dokumentima onog vremena, izgradnja Ljetne je koštala nešto više od 4 milijuna tadašnjih dinara (po troškovniku potpisanom 25. lipnja 1956.), a kamen koji se koristio kopan je uglavnom na Preluku – rekao je Dešković, koji smatra da značajan opatijski jubilej ujedno prati i bogat, raznovrstan program.
Jedan od najljepših teatara uz more na otvorenom na Mediteranu, nalazi se na zelenom »poluotoku« poznatog opatijskog parka Angiolina. Jedinstvena lokacija i ambijent koji nastaje kombinacijom kamena i raznovrsne vegetacije, te privlačni sadržaji učinili su opatijsku Ljetnu pozornicu tijekom proteklih više od pola stoljeća kulturnim brendom Opatije. Njezine su mogućnosti velike, a specifična je i po tome što ima dvije pozornice. Velika pozornica kapaciteta gledališta 2. 500 sjedećih odnosno 5. 000 stajaćih mjesta omogućava održavanje svih glazbenih, scenskih ili kombiniranih umjetničkih formi, od klasičnih opera, opereta, baleta i mjuzikla preko suvremenih jazz, pop, rock i zabavnih koncerata, do svih ostalih društvenih manifestacija. Mala ljetna pozornica, s kapacitetom od 600 sjedećih mjesta, osim što je, kako se često za nju kaže »velika scena u malom«, pruža posjetiteljima intimniji ugođaj, pa je idealna za manje glazbene i scenske nastupe.
U novije vrijeme, na Ljetnoj pozornici su nastupale brojne zvijezde strane i domaće scene, kao što su primjerice Seal, Joe Zawinul, Randy Crawford, Matt Bianco, Joe Satriani i Adrian Legg, Antonella Ruggiero, Zucchero, Gibonni, Severina, Đorđe Balašević, Zdravko Čolić, TBF, Parni valjak, Prljavo kazalište, Bijelo dugme, Daleka obala, Maksim Mrvica, 2Cellos, te mnogi drugi…
Punim plućima
– Središnji događaj svakako je izvedba »Aide« koju radimo, da se malo pohvalimo, u koprodukciji. Namjerno smo se odlučili za nju, jer je upravo uz »Aidu« ovaj prostor rođen kao scena. Također smo pripremili i prikazivanje filma Titanic na velikom platnu, kako bi oživjeli prikazivanja kakva su nekada na Ljetnoj bila. Ni film nije slučajno odabran, jer je on jedan od onih koji su svojevremeno privukli najviše gledatelja na Ljetnu. Želim istaknuti da je ustvari sve što se ove godine održava na Ljetnoj u duhu obilježavanja tih 60 godina njene gradnje.
Na Ljetnoj se tijekom svih tih godina održavalo mnogo koncerata, a ove godine smo htjeli to istaknuti, pa su tako među izvođačima Oliver i Gibonni, Tolja, Urban, TBF, Bijelo dugme, Balašević. Na Ljetnoj su se održavali mjuzikli, pa ove godine imamo Monty Pythonov Spamalot. Na Ljetnoj su se održavale plesni spektakli, pa ove godine imamo španjolsku plesnu senzaciju bolera i flamenca. Održavali su se festivali, pa ove godine imamo festival urbane glazbe, jazz festival, blues festival… Ljetna živi punim plućima i vjerujem da je to najbolji poklon koji se može dati povodom ovakvih obljetnica jer se ispunjava cilj za koji je Ljetna i izgrađena – zaključio je Ernie Gigante Dešković.
