Jedini način na koji je trenutno moguće zaštititi apolona je briga o uređenju okoliša i travnatih površina na kojima raste žednjak, biljka kojom se hrane gusjenice tog leptira
Predstavnici Javne ustanove »Priroda«, Državnog zavoda za zaštitu prirode i radnici crikveničke podružnice »Hrvatskih šuma« jučer su na lokaciji čije ime, sukladno željama organizatora ne treba spominjati, proveli akciju čišćenja i uređenja travnatih površina jedinog goranskog staništa jednog od najljepših gorskih leptira – planinskog leptira apolona.Ta pretežito planinska vrsta leptira (Parnassius apollo) obitava na planinskim travnjacima i stjenovitim gorskim staništima, na nadmorskim visinama od 500 do 2.500 metara, a u Hrvatskoj ga možemo pronaći u Gorskom kotaru, na Velikoj i Maloj Kapeli, Ličkoj Plješivici, Velebitu i Dinari. Na goranskom području apoloni su vezani uz žednjak (Sedum spp), jedinu biljku kojom se hrane njihove gusjenice, a do problema je počelo dolaziti nakon što je u Gorskom kotaru polako počelo iščezavati – stočarstvo.
Tijekom ljetnih mjeseci traje sezona leta planinskog ljepotana – leptira apolona, jednog od najljepših gorskih leptira u Hrvatskoj. To je ujedno vjerojatno najrjeđa i najugroženija vrsta danjih leptira u Primorsko-goranskoj županiji, čija izolirana preostala poznata populacija broji svega nekoliko desetaka jedinki. Lako će ga prepoznati i netko tko se uopće ne razumije u leptire, jer se odlikuje osebujnim prepoznatljivim izgledom, načinom leta i uzorkom boja na krilima. Zbog karakterističnog izgleda, teško je da se može zamijeniti s bilo kojom drugom vrstom leptira.
Na bijeloj ili ponekad žućkastobijeloj podlozi poluprozirnih krila ovog razmjerno krupnog leptira ističu se crne pjege i crveni krugovi koji krase stražnja krila. Ovi krugovi mogu imati bijelu točku u sredini te onda nalikuju planinarskim markacijama kojima se označavaju planinarske staze. Postoji mišljenje da je »dizajn« planinarskih markacija zapravo posuđen i »inspirian« oznakama na krilima leptira apolona, rekao je Marko Randić.
Naime, ispaša goveda i održavanje okoliša odgovarali su širenju žednjaka, biljke mesnatih listova kojom su se hranile gusjenice apolona. Velikim smanjenjem broja goveda počelo je dolaziti do zarastanja pašnjaka i travnatih površina šikarom i grmljem, a u takvim uvjetima žednjak ne uspijeva. Naravno, krug nestanka je nastavljen pa je smanjenje broja žednjaka značilo i smanjenje broja gusjenica, odnosno sve manji broj prekrasnih apolona.
Rezultati tek dogodine
Upravo stoga način na koji je moguće zaštititi ovu sve ugroženiju vrstu leptira je briga o uređenju okoliša i travnatih površina na kojima raste biljka kojom se hrane gusjenice tog leptira. U skladu s time jučer je uspješno provedena akcija uređenja lokaliteta na kojem će se uskoro pojaviti prvi ovogodišnji primjerci apolona. Vrlo brzo i spretno radnici Šumarije Crikvenica očistili su znatan dio prostora staništa, uklonili povijuše i grmlje te omogućili prostoru da »diše«.Zadovoljna akcijom bila je direktorica JU »Priroda« Sonja Šišić koja je posebno zahvalila šumarima bez čije pomoći bi sve išlo puno sporije, a Luka Katušić, stručni savjetnik za kralježnjake u Državnom zavodu za zaštitu prirode, naglasio je kako će pravi rezultati akcije biti vidljivi tek sljedeće godine na populaciji apolona ovog područja: »Dobro je da smo krenuli u akciju jer se apolon nalazi na crvenom popisu ugroženih danjih leptira Hrvatske u kategoriji osjetljive vrste, a Zakonom o zaštiti prirode je strogo zaštićen«, ističe Katušić, dok Marko Randić, savjetnik u JU »Priroda« naglašava kako je čišćenje terena jedino što je u ovom trenutku moguće.
Nedozvoljeni izlov
»Razlozi opadanja brojnosti ove populacije nisu u potpunosti razriješeni, no negativan utjecaj zasigurno imaju klimatske promjene, zaraštanje staništa, nedozvoljeni izlov od strane kolekcionara, primjena herbicida, uništavanje staništa građevinskim radovima, odlaganje otpadnog materijala i komunalnog otpada od strane privatnih uzgajivača stoke koji koriste ovo područje, širenje invazivnih vrsta te nedostatak izmjene genetskog materijala s ostalim populacijama. Ovi su uzroci ugroženosti, uz mogući utjecaj prouzročen manipulacijom leptirima bez institucionalnog nadzora, doveli populaciju na rub opstanka«, ističu u Javnoj ustanovi »Priroda«.»Konačno rješenje bilo bi bavljenje stočarstvom većeg broja ljudi, ali budući da to, bar za sada, nije moguće, jedini način čuvanja staništa su ovakve akcije. Uz njih nužno je provesti i odgovarajuća znanstvena istraživanja populacije leptira apolona i njegovog staništa, kako bi se pokušali utvrditi mogući uzroci opadanja brojnosti populacije, a iz tih analiza moguće bi potom bilo osmisliti daljnje mjere i aktivnosti«, rekao je Randić naglasivši kako su ovakve akcije nužnost jer bi se zaista moglo dogoditi da apolon kao vrsta nestane s područja Gorskog kotara, odnosno Primorsko-goranske županije.
