Udruge »zelenih« odmah su se digle na noge, mišljenja lovaca su podvojena, a neki krivnju vide u koncesionarima koji Hrvatskom lovačkom savezu daju lažirane izvještaje
GOSPIĆ Akcijski plan gospodarenja medvjedom što ga je nedavno obznanio Hrvatski lovački savez odobrio je ukupni odstrjel 100 jedinki. Kako se navodi u obrazloženju stručnog povjerenstva, ta je kvota odobrena na temelju istraživanja koja uključuju nekoliko segmenata: brojnost, trend i prirast, mortalitet itd. Kvota za tzv. ukupno izlučivanje medvjeda u 2011. godini zapravo iznosi čak 140 jedinki, jer će mnoge od ovih zvijeri skončati u prometnim nesrećama, neke će ubiti krivolovci ili će stradati od otrovnih meka.
Budući da medin areal u Hrvatskoj uglavnom obuhvaća planinska područja, lovci u Karlovačkoj županiji moći će odstrijeliti 14, u Primorsko-goranskoj s rubnim dijelovima Istarske županije 43, u Šibenskoj 7, dok će lički lovci moći na ciljnik »uhvatiti« čak 44 medvjeda! Dok su lovci ovakve brojke uglavnom prihvatili s odobravanjem, na noge su se odmah digle mnoge udruge »zelenih« tvrdeći kako je na ovaj način ozakonjen izlov predatora kojemu su dijelovi Hrvatske zadnje oaze i staništa u ovome dijelu Europe.
Medvjedi nisu divlje svinje
Mišljenja iskusnijih ličkih lovaca o »kvoti 44« su različita. Jedni kažu kako medvjeda ima u izobilju. Vjerojatno je riječ o lovcima koji se povode starim pravilom sv. Hubertusa: divljač čuvaj, hrani i pomagaj, pa tek onda nešto ustrijeli. Drugi pak tvrde kako je odobrena kvota prenapuhana. Krivnju vide u koncesionarima koji Hrvatskom lovačkom savezu daju krive podatke o brojnosti medvjeda. Na taj način ostvaruju pravo na odstrjel i mogućnost dobre zarade jer medo može lovozakupniku donijeti od 3 do 10 tisuća eura, ovisno o procjeni vještaka. Jedan naš sugovornik posebno je bio ogorčen na sve ovo. Želi ostati anoniman kako mu zbog upućenih kritika neka lovačka društva ne bi okrenula leđa jer istina je, tvrdi, sasvim drukčija.
Kalendarski lov na medvjede odvija se sukladno Pravilniku o lovostaju, odnosno od 1. ožujka do 15. svibnja i na jesen od 16. rujna do 15. prosinca. Vrate li neka lovačka društva markice za odstrel jer nisu odstrijelila dogovorenu kvotu, što se događalo proteklih godina, mogla bi na taj način samo potvrditi priče skeptika kako medvjeda u Hrvatskoj na sreću ima, ali nikako u tolikom broju da bi ih se u 2011. izlučila ukupna kvota od 140 primjeraka.
– Kako vjerovati lovcima koji kažu da su »jedne noći podno visoke čeke izbrojili šest ili više medvjeda«?! Pa nisu medvjedi divlje svinje da se kreću u čoporima. Općenito gledano, u Lici nema medvjeda kao prijašnjih godina. Po kvoti odstrela za 2011. ispada da je medvjed unatrag par godina udvostručio svoju populaciju. Istina je, nažalost, posve obrnuta. Medvjeđi se tragovi viđaju rjeđe nego li prošlih godina.
Simbol ličkih šuma
Medvjeda ima nešto više u nacionalnim parkovima Sjeverni Velebit i Plitvička jezera jer ih tamo nitko ne progoni. Dobru skrb o tim predatorima imaju neka lovačka društva jer općenito pomno paze na divljač, hrane je i redovno obilaze lovišta. U većini lovišta ima medvjeda, ali nikako u tolikom broju da bi ih se ove godine u Lici ustrijelila 44 primjerka, tvrdi naš sugovornik naglašavajući da su se neki lovozakupnici malo »zaletjeli« jer su se do unatrag nekoliko godina susretali isključivo s plišanim medvjedićima, pa o ovome simbolu ličkih šuma znaju premalo, a mogućnost dobre zarade mogla bi poremetiti mnogo toga u populaciji najveće europske zvijeri.
