Korisnicima dopunskog zdravstvenog osiguranja i dalje nije jasno zašto na svoje adrese dobivaju poziv za plaćanje zaostatka iznosa premije, i to na iznose od 5 do 10 kuna. Smatraju da je riječ o birokratskoj sramoti te kako HZZO više stoje troškovi slanja poziva nego što će uprihoditi od iznosa za koje se terete umirovljenici koji su se obratili novinarima. Nekima su, čini se, uplatnice za plaćanje zaostatka iznosa premije poslane bez valjanog pokrića, tako bar tvrdi Aldo Simper iz Opatije, koji kaže da ga se tereti za dugovanje koje on nije mogao napraviti jer je plaćanje vršeno trajnim nalogom od sklapanja ugovora.

U njegovom pozivu za plaćanje duga po polici dopunskog zdravstvenog osiguranja, baš kao i onom članova obitelji Vukušić o kojima smo nedavno pisali, kaže se kako je utvrđeno da na polici dopunskog zdravstvenog osiguranja na kojoj se provodi administrativna zabrana kod Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje postoji dugovanje na ime dospjelih i neplaćenih obroka premije te pripadajućih zakonskih zateznih kamata. Simper bi trebao podmiriti dug od 6,69 kuna koji se sastoji od 6,66 kuna na ime glavnice i 0,03 kune na ime kamata, no kako mu nije bilo jasno kako je takvo dugovanje moglo nastati, obratio se HZZO koji ga je šokirao odgovorom u kojem stoji:

Očita greška

 – Uvidom u analitičku karticu police dopunskog zdravstvenog osiguranja razvidno je da ste policu ugovorili s datumom dospijeća 14-og u mjesecu, odnosno početak osiguranja je 14. lipanj 2010. godine. S obzirom da uplate obroka premije nisu uplaćivane u rokovima dospijeća Zavod Vam je dana 30. rujna 2015. godine uputio opomenu i iznosu 6,66 kuna. Naime, na svaku dospjelu ratu premije ukoliko o dospijeću ne bude podmirena počinju teći zakonske zatezne kamate, te pozivom na odredbu čl. 172. Zakona o obveznim odnosima prema kojoj se uvijek uplatama dužnika prvo podmiruju kamate pa onda glavnica, ugovaratelj je svojim uplatama prvo podmirivao zatezne kamate koje su nastale zbog zakašnjelih uplata, a zatim dospjelu glavnicu. Na taj način kada je ugovaratelju poslana opomena po polici bilo je evidentirano dugovanje u iznosu 6,69 kuna, a koje se odnosilo na posljednju zaduženu ratu premije, koja je zbog gore navedenog načina podmirivanja bila ostala nepodmirena.

– Ovaj odgovor HZZO-a u kojem obrazlažu moje dugovanje me je zaprepastio budući da od uvođenja dopunskog zdravstvenog osiguranja plaćam isto putem trajnog naloga odbitkom od mirovine koja se isplaćuje 5. u mjesecu, a kada je 5. praznik, onda čak i ranije, i za što dobivam redovito od moje banke izvod iz kojeg je taj odbitak vidljiv. Ovakav je način očito rezultat dogovora između Mirovinskog i Zdravstvenog osiguranja, pa eventualna kašnjenja doznaka novca na račun Zdravstvenog trebaju oni riješiti međusobno, a ne proganjati nas s prijetnjama ovrhom, ističe Simper koji se nada da ga HZZO više neće zamarati problemima koje nije on uzrokovao, te očekuje kako će ova očita greška biti ispravljena.

HZZO: Niz razloga

Podsjetimo, HZZO je nedavno na novinarsko pitanje o tome kako su nastala takva dugovanja i koliko je takvih slučajeva, odgovorio da su opomene opravdane i da postoji nekoliko razloga zbog kojih su mogla nastati dugovanja.

– HZZO je početkom listopada 2015. godine napravio detaljnu analizu zaostataka plaćanja za one osiguranike koji imaju ugovoreno plaćanje police dopunskog zdravstvenog osiguranja putem tzv. administrativne zabrane na mirovinu, za dugovanja u visini od 4,60 do 70 kuna. Sve opomene koje je HZZO poslao građanima za dugovanje opravdane su jer uvidom u analitičke kartice dopunskog osiguranja svake ponaosob osigurane osobe, vidljivo je da je riječ o dugovanjima koja se odnose za jedan mjesec prije nego što je počela naplata putem obustave na mirovinu (administrativna zabrana). Dakle, riječ je obično o jednom mjesecu u kojem su građani trebali osobno uplatiti mjesečnu premiju posredstvom nekih od platnih institucija, budući da obustava na mirovinu kreće s počekom od mjesec do dva. Moguće je da se dug stvorio jer su građani uplatu izvršili s kašnjenjem, ako premija u danom trenutku nije uplaćena u cijelosti koliko je trebalo prema dospijeću, potom je moguće da je razlika nastala kada je 1. listopada 2013. godine uvedena jedinstvena polica za sve osiguranike od 70 kuna, moguće da su se uplate provodile po manjem iznosu od 50 kuna kako su ranije umirovljenici plaćali, potom da je dug nastao ako je nastupila promjena osnova mirovine ili ako su se uplate uplaćivale na pogrešan broj odobrenja – stoji u odgovoru HZZO-a.