Komunalno poduzeće

Mrzle Drage: Gubitaš bez kojeg Mrkopalj ne može

Marinko Krmpotić

Mjesečno se uprihodi 40.000 kuna, a samo za plaće treba im 45.000 kuna. Dodatni je problem skijalište – čim proradi, gubici rastu. Planiraju nove djelatnosti, potreban im je kredit, ali do njega ne mogu sami, već bi se trebala zadužiti općina



MRKOPALJ Općina Mrkopalj morat će što prije riješiti problem poslovanja Komunalnog poduzeća Mrzle drage želi li da to poduzeće i dalje radi. Naime, već nekoliko godina Mrzle drage na kraju godine bilježe gubitke, a isti je scenarij izvjestan i ove godine pa su promjene nužne jer dugovi koje poduzeće ostvaruje – a pokrivaju se novcem iz općinskog proračuna – sve više opterećuju proračun. Upravo stoga središnja tema prve radne sjednice novog saziva Općinskog vijeća Mrkoplja bilo je trenutačno stanje u komunalnom poduzeću i planovi izlaska iz recesije.


– Prošlu su godinu, istaknula je računovotkinja Ana Jakovac, Mrzle drage završile s 28.000 kuna gubitka, a ove godine u prvih sedam mjeseci bilježi se gubitak od 55.000 kuna koji će do kraja godine najvjerojatnije dodatno narasti, jer su pred firmom poslovi amortizacije skijališta Čelimbaša koji uvijek donose gubitke budući da su priprema i održavanja skijališta uvijek financijski veći od zarade. Direktor Mrzlih draga Ivan Butković podsjetio je da je po njegovom dolasku 2013. godine zatekao gubitak od 150.000 kuna što je narednih godina dijelom i smanjeno, ali problem ostaje činjenica da poduzeće mjesečno ostvaruje oko 40.000 kuna prihoda, a samo za plaće svaki je mjesec potrebno 45.000 kuna. Butković je iznio vijećnicima niz ideja koje bi, po njemu, mogle dovesti do izlasa iz recesije.


Među tim idejama je i zasnježenje jednog dijela staze što bi omogućilo sanjkaško-skijaške aktivnosti bez obzira na vremenske prilike, smanjivanje cijene korištenja Poslovne zone koja je u vlasništvu Mrzlih draga s 15 na jedan euro po četvornom metru kako bi se privukli ulagači, pokretanje proizvodnje ogrijevnog drva te bavljenje ugostiteljskom djelatnošću kroz ponudu catteringa. Temelj svih tih novih ideja je proširenje djelatnosti za što su potrebna nova ulaganja od oko 750.000 kuna pri čemu se samo poduzeće ne može zaduživati jer posluje s gubitkom pa bi kredit za realizaciju spomenutih i sličnih ulaganja trebala podići Općina Mrkopalj.





Na sjednici je, na njihov zahtjev, dana razrješnica Endiju Čopu i Josipu Mataiji na članstvo u Nadzornom odboru Mrzlih draga, a umjesto njih u sastav NO-a ušli su Damir Jakovac i Josip Grgurić. Prijedlog je prihvaćen sa šest glasova za, dva suzdržana i jednim protiv pri čemu je HDZ svoje protivljenje obrazložio činjenicom da ih nitko nije konzultirao u vezi njihovih predstavnika u Nadzornom odboru.



Spomenuti prijedlozi, uz razumijevanje svih problema u poslovanju, nisu previše oduševili nazočne vijećnike. Marijan Petrović (HDZ) protiv je zaduživanja i ulaganja koja donose nove gubitke i smatra da se umjesto zimskom treba se okrenuti ljetnom turizmu.– I sami ste rekli da čim skijalište radi, gubici rastu. Umjesto ulaganja u Čelimbašu trebalo bi, primjerice, asfaltirati 2,5 km dugu stazu za rolkanje prema Zagmajni i urediti biatlonsko strelište na toj lokaciji, predložio je Petrović. David Crnić (HDZ) konstatirao je da Mrkoplju nedvojbeno treba komunalno poduzeće, ali je pitanje da li u obliku u kojem je sada i koji za Općinu Mrkopalj znači stalno pokrivanje gubitaka zbog čega će možda biti potrebne i radikalne mjere.


Načelnik Mrkoplja Josip Brozović istaknuo je da su Mrzle drage trenutačno financijski balast za općinski proračun, ali je pitanje kako bez njih, jer su potrebni u svakodnevnom životu, a kad dođe zima svi žele i čiste ulice i mogućnost skijanja. Zbog svega, toga, zaključeno je, o radu Mrzlih draga i mogućnostima njihova izlaska iz krize raspravljat će se i na narednim sjednicama i to uz konkretnije i detaljnije financijske pokazatelje vezane uz predloženi Butkovićev plan izlaska iz recesije.



Predsjednik Vijeća Zvonko Matković (nezavisni) također je upozorio na višegodišnju povijest stalnih financijskih općinskih pomaganja komunalnom poduzeću, nezavisni Damir Jakovac založio se za bijeg od svaštarenja i okretanje koncentraciji na što manje djelatnosti, Josip Grgurić (HSP AS) podržao je ideju o ugostiteljstvu i općenito hrabar pristup u borbi za izlazak iz krize, Marina Šepić (HDZ) ne vidi uporište za ugostiteljski rad, jer premalo turista ciljano dolazi u Mrkopalj, a Endi Čop (SDP) založio se za realnost i oprez u ulaganjima pri čemu treba bježati od megalomanskih ideja.