Unatoč tome što bilježi odličan posjet i uvršten je u Top5 otoka Jadrana, Lošinju nedostaju kvalitetni noćni klubovi te ugostiteljska ponuda prilagođena suvremenim trendovima
MALI LOŠINJ Na otoku Lošinju, kojeg je britanski dnevni list Guardian u podlistku »Putovanja« uz Vis, Korčulu, Pag i Hvar svrstao među pet hrvatskih otoka najboljih za odmor, trenutno se odmara 23 tisuće gostiju, što je deset posto više nego na isti dan lani.
Tijekom kolovoza broj gostiju u odnosu na lanjski stalno je bio u plusu čime se nastavljaju odlični rezultati postignuti u sedam mjeseci ove godine, kada je realizirano 1.151.462 noćenja i 160.995 dolazaka gostiju, što je u odnosu na prošlu godinu, porast od deset posto. Godišnje lošinjsko otočje posjeti više od 250 tisuća turista, a ovosezonski dnevni rekord bio je posjet od 26.500 turista, što je čak 1.500 gostiju više nego tijekom rekordnog lanjskog dnevnog posjeta, a ovako veliko povećanje vezuje se uz unapređenje kampova, i to posebno kampa Lopari Lošinjske plovidbe, koji s 30 posto gostiju više nego lani bilježi najveći porast.
Veliki kompliment
– Uvijek se može više i bolje, ali s obzirom na globalne recesijske uvjete možemo biti zadovoljni, naročito što su povratne informacije gostiju dobre. Početak ove sezone obilježili su problemi vezani uz stanje u malološinjskoj luci, a drugih većih problema i pritužbi gostiju nije bilo. Naime, nije bilo reklamacija koje bi ukazivale na potrebu strateških promjena, već nam povratne informacije govore da je naš smjer razvoja usklađen s očekivanjima gostiju. Zadovoljni smo što je Guardian Lošinj svrstao među pet otoka najboljih za odmor u Hrvatskoj i pritom istaknuo upravo vitalnost, koju mi koristimo kao slogan kod pozicioniranja naše destinacije, to nam je veliki kompliment.
Kruti ugostitelji
Iako je bilo načelnog interesa, ozbiljnog investitora još uvijek nema, uz to otvaranje noćnih klubova je kompleksan problem, lokacija mora biti dostupna, a pritom sadržaji ne smiju ometati ostale, kaže Šimičić.
Iako turistička statistika govori o povećanju broja gostiju, sveprisutne su i ocjene da gosti troše malo, pri čemu u kritici gostiju prednjače ugostitelji, a direktorica Šimičić komentira:
– Kroz programe koje provodimo u Turističkoj zajednici svake godine izlazimo s najmanje 30 posto novih sadržaja u odnosu na prethodnu, a to bi trebali činiti i drugi koji pružaju uslugu u turizmu. Turističko tržište traži inovacije u svakom pogledu, što ugostiteljski sektor ne prati dovoljno, a mnogi ponudu praktično posljednjih 20 godina preslikavaju. Trendovi u gastronomiji i ugostiteljstvu se mijenjaju, gosti traže kvalitetnu, laganu hranu, manje i raznovrsnije obroke i sve to cijenom uklopljeno u recesijske uvjete.
Mi se nemamo vremena čuditi trendovima i pričati kako je nekad bilo, nego promjenu na tržištu shvatiti kao izazov i s njim se uhvatiti u koštac. Posljednjih nekoliko godina učinjeni su pomaci, imamo novi gastro vodič, afirmiramo autohtonu kuhinju, ali očito je da to nije dovoljno. Turistička zajednica će pomoći koliko je to s naše strane moguće, ali najveći dio moraju odraditi ugostitelji i svoju ponudu prilagoditi i uskladiti s potrebama i traženjima turista.
