LIČKI OSIK  Zadnjih su dana uznapredovali poslovi na ubiranju jesenskih plodova. Berba šljiva dostiže vrhunac pa smo poduzetnika Dragana Šopa (40) zatekli u voćnjaku. U šljivama je već nekoliko dana »do lakata«, a valja obrati gotovo 500 stabala sorte »čačanka rodna«.

Voćnjak je star svega sedam godina i još je daleko od zenita u rodnom smislu. Dragan je ipak zadovoljan s poslom čija se ulaganja i trud u konačnici isplate. 

   – U projekt, pripremu zemljišta i nabavku sadnica utrošio sam oko deset tisuća eura. Sadnice sam dopremio iz Srbije, ali ih se sada može nabaviti i u Hrvatskoj. Svaka je stajala oko 25 kuna. Svoj rad i rad članova obitelji tu niti ne računam. Nije istina da se ovakav posao ne isplati. Ulaganja su velika, radi se puno, ali se na koncu to isplati. Većinu uroda prodajem na tržnicama, najviše u Rijeci. Cijena je ove godine dvije kune za kilogram i najjači su nam konkurenti voćari iz Slavonije. Ondje je ljetos dva puta pala dobra kiša pa je i plod krupniji i teži. U Lici je pečenje rakije »na malo« postalo neisplativo iz dva razloga: mora se platiti porez, odnosno trošarina, a kada sve napraviš nemaš gdje plasirati rakiju. Ova godina nije toliko rodna jer je suša učinila svoje. Imat ću oko 12 tona prvoklasnih šljiva, a imam i manju plantažu malina. Unatoč suši zadovoljan sam s ovim poslom, rekao nam je Dragan Šop, vlasnik OPG-a. 

   Pokušao je doskočiti i suši koja je po njegovim tvrdnjama učinila veću štetu poljoprivrednicima nego li lanjska koja je slovila kao katastrofalna. 

   – Punio sam cisterne i zalijevao samo prva dva reda voćnjaka. Svako je stablo dobilo po kubik vode. Ispostavilo se da je efekt zamalo ravan nuli jer se urod stabala koja su zalijevana malo razlikuje od uroda šljiva koje nisu bile zalivene. Ne znam zbog čega je tako, ali je efekt izostao, kaže Dragan. Zadnjih godina Ličani se sve više okreću sortama šljiva i ostalog voća kojima odgovaraju klimatski uvjeti i sastav tla. Tako se osim različitih uvezenih sorti šljiva sve više sade malo poznate sorte krušaka, jabuka, trešanja, višanja, marelica kupina, malina, loze… Obljubljena je postala i sibirska aronija, ali više kao ukrasna biljka iako joj se plod smatra najboljim anti-oksidantom u prirodi. Dragan Šop u razgovoru tvrdi kako se svaki dobro smišljeni posao isplati. 

   – Samo treba uložiti poneku kunu i dosta rada. Jedno bez drugoga jednostavno ne ide!