Lokalna akcijska grupa osnovana prije dvije godine kreće ispočetka

LAG Bjeloglavi sup je mrtav – živio LAG Kvarnerski otoci

Mladen Trinajstić

Novo okupljanje udruge koja je otoke trebala (a nije) pripremiti za povlačenje sredstava iz EU fondova inicirao je creski gradonačelnik Kristijan Jurjako. Okupljeni su se usuglasili kako će ovog puta djelovanju LAG-a pristupiti zdušnije i ozbiljnije, inače će im europska sredstva postati trajno nedostupna i daleka



KRK  Žali Bože vremena, truda i novca uloženog u dosadašnji »rad« Lokalne akcijske grupe »Bjeloglavi sup« – udruge lokalnog partnerstva čiji se cilj postojanja trebao ogledati u postizanju veće kompetitivnosti kvarnerskih otoka u postupcima konkuriranja za EU sredstva.


Kažemo »trebao« stoga što smo se, nazočeći već i samoj skupštini tog udruženja, uvjerili kako se plan da spomenuta lokalna akcijska grupa pomogne u okupljanju, organiziranju i povezivanju otočnih lokalnih samouprava s njihovim gospodarskim i civilnim partnerima ni izbliza nije proveo u djelo kao što u stvarnost nije pretočen niti osnovni smisao tog udruženja da pripomogne u osmišljavanju razvojnih programa niti kanaliziranju europskog novca prema kvarnerskim otocima.   

Raspad sustava


Od creskog gradonačelnika Kristijana Jurjaka inicirano okupljanje osnivača kvarnerskog LAG-a (čiji su članovi, osim predstavnika krčkih lokalnih samouprava, gospodarskih subjekata i civilnih udruga i njihove kolege s otoka Cresa te Lošinja) pokazala je, barem u svom uvodnom dijelu, zabrinjavajuću razinu kaotičnosti, neorganiziranosti i nedorečenosti – obilježja koja jasno govore o dosadašnjem radu tog udruženja osnovanog pred nešto više od dvije godine.


Primjera radi, zbog nesustavnog i prilično »slobodnog« načina dosadašnjeg rada operativnog vodstva LAG-a (čijim je tajnikom do sada bio krčki maslinar Goran Marević op.a.) posljednju je sjednicu u funkciji predsjednika vodio krčki gradonačelnik Darijo Vasilić – prvi, prije dvije godine izabrani predsjednik LAG-a i to stoga što mandat njegova formalnog nasljednika, dobrinjskog načelika Nevena Komadine zbog propusta ljudi zaduženih za formalno-pravno vođenje Lokalne akcije grupe nikad nije verificiran kod nadležnih upravnih tijela!




Evidentan raspad dosadašnjeg sustava rada demonstrirao se i u nejasnoćama vezanim uz to tko uopće može odlučivati na skupštini s obzirom da nekim suosnivačima udruge zadužene za projektno koordiniranje otočana i pomaganje u »privlačenju« EU novca nikad nisu stigle potvrde kako su njihove pristupnice LAG-u uopće evidentirane i formalno provedene. 



Grad Cres proteklih je godina imao brojne ponude i pozive da se uključi u sastav LAG-ova sa susjednog nam istarskog područja i Liburnije, akcijskih grupa koje su zahvaljujući svojoj organiziranosti i pripremljenosti već počele donositi plodove svog postojanja, naglasio je obrazlažući svoju inicijativu za održavanjem »obnoviteljske skupštine« otočnog LAG-a creski gradonačelnik Kristijan Jurjako. Nadam se da ne griješimo u tome što smo se, unatoč spomenutim pozivima, odlučili za čuvanje svog otočnog predznaka te što smo, umjesto u obliku prirepka nekim obalnim LAG-ovima, zajedno s našim kolegama i prijateljima sa susjednih nam otoka odlučili pokušati ovu organizaciju dići iz pepela, zaključio je creski gradonačelnik.



  Clean start


Kako bilo, u maloj vijećnici Grada Krka okupljeni predstavnici krčkih lokalnih samouprava, njihove kolege iz gradova Cresa i Malog Lošinja kao i čelnici brojnih udruga, tvrtki i institucija uključenih u rad LAG-a odlučili su »zaboraviti« sve dosad (ne)učinjeno i propušteno te se, ne tražeći dlaku u jajetu ali ni ičiju odgovornost, u dobroj vjeri upustiti u nov početak rada institucije čiji bi se »clean start«, osim u novom vodstvu, trebao ogledati i u novom imenu – »LAG Kvarnerski otoci«.


Za predsjednika tijela koje tek do konca ove godine tek treba »izroditi« svoju temeljnu strategiju i ishoditi potreban certifikat nužan za prvi pravi formalno-pravni istup prema nedležnim EU instancama izabran je Zdenko Kirinčić, zamjenik načelnika Općine Dobrinj i predstavnik Energetske zadruge otoka Krka.


Uz njega, u novom Upravnom odboru LAG-a sjedit će i Nikolina Justić (predstavnica PZ Vrbnik), Višnja Morić iz Grada Malog Lošinja, Marijana Cvjetić Piršić – čelnica njivičkog Slow food conviviuma »Liburnia«, Marko Ferlora iz creske udruge Ulika, dosadašnji tajnik LAG-a Goran Marević te Ivica Dobrinčić, vrbnički vinar i agronom. 



LAG-u »Bjeloglavi sup« čije bi se ime na jednoj od skorašnjih sjednica Skupštine trebalo promijeniti u LAG »Kvarnerski otoci«, doznali smo, željeli bi pristupiti i Rabljani, kako oni s područja Grada Raba tako i Općine Lopar. Spominjao se i interes Pažana kojima su vrata kvarnerskog LAG-a također otvorena, a hoće li što od daljnjeg širenja biti, zaključujemo nakon skupa, ponajprije će ovisiti o tome hoće li to udruženje zaživjeti i napokon profunkcionirati ili će, ostane li i dalje tek mrtvo slovo na papiru, zamrijeti i nestati u bespućima birokratske nedosljednosti. 



  Formalni osnutak


Nadzorni će odbor LAG-a činiti pak Marinko Žic, Damir Jurković i Ugo Toić dok je ona, možda i najvažnija funkcija – dužnost tajnika povjerena creskom poljoprivrednom operativcu Marku Ferlori.      Kako se tijekom podulje rasprave moglo čuti i osjetiti, svi uključeni u dosadašnje aktivnosti LAG-a iskazali su nezadovoljstvo prikazanim načinom rada tog udruženja koje, složili su se, nakon formalnog osnutka prije dvije godine zapravo nikad i nije profunkcioniralo.

Odlučni da se to promjeni i shvaćajući kako će im svima, propuste li posljednju šansu certificiranja svog LAG-a do konca ove godine, sredstva iz EU fondova postati znatno nedostupnija i dalja, okupljeni su se usuglasili kako će ovog puta djelovanju LAG-a pristupiti zdušnije i ozbiljnije.


Jednako tako, od novog predsjednika Zdenka Kirinčića, a posebice tajnika Marka Ferlore očekuje se da u što skorijem roku prionu ozbiljnom i sustvnom radu koji bi to udruženje trebalo približiti razini koju su već davno dosegle lokalne akcijske grupe s nekih drugih područja Primorsko-goranske županije ali i Dalmacije koje, osim što pribavljaju europski razvojni novac, iz tih izvora financiraju i rad vlastitih profesionalaca.