Foto Vedran Karuza
Jako je važno da se projekti na kojima radimo prezentiraju i da ljudi osjete zadovoljstvo življenja u gradu, ali i da u tom nastojanju za život u našem gradu privučemo i ljude iz nekih drugih dijelova Hrvatske. Uvijek smo promovirali otvoren pristup, otvoreni smo za nove stanovnike i drago nam je kad novi ljudi dolaze što se, uostalom, pokazalo jako dobrim, smatra gradonačelnik Krka Darijo Vasilić koji kao najveći uspjeh grada vidi pozitivan natalitet i stalan mehanički priliv stanovništva
Pozitivna stopa nataliteta, konstantan rast broja stanovnika, mreža komunalne infrastrukture o kojoj i veliki gradovi mogu samo sanjati, impresivna praksa održivog razvoja i stalan razvoj poduzetništva, samo su dio kvaliteta kojima se može pohvaliti Grad Krk. Iako se ubraja u kategoriju malih gradova koji se pritom nalazi na otoku, Krk je dobro iskoristio svoje prirodne prednosti, između ostalog, blizinu velikog grada i činjenicu da je jedan od pet hrvatskih otoka koji su mostom povezani s kopnom. No, sve ostalo učinili su ljudi, vrijedni i uvijek složni kad se radi o razvoju otoka i glavnog otočnog središta – Grada Krka.
– Puno udruženih malih stvari čini velike. Mislim da je pogrešno razvojne oštrice usmjeriti u samo jednom pravcu, grad treba razvijati široko i disperzirano u svim područjima života. Mi smo u tome uspjeli, no tanka je nit između uspjeha i neuspjeha, pozitivnog i negativnog te predodžbi dobrog ili lošeg. Javnost može jako različito doživljavati neke stvari pa je jako važno da se projekti prezentiraju, da budu vidljivi i da ljudi osjete zadovoljstvo življenja u gradu, ali i da u tom nastojanju za život u našem gradu privučemo i ljude iz nekih drugih dijelova Hrvatske. Uvijek smo promovirali otvoren pristup, bili smo otvoreni za nove ljude, nove stanovnike i drago nam je kad novi ljudi dolaze što se, uostalom, pokazalo jako dobrim, smatra gradonačelnik Krka Darijo Vasilić koji kao najveći uspjeh grada vidi pozitivan natalitet i stalan mehanički priliv stanovništva.
Cjelogodišnji život
Broj novorođene djece u Krku u zadnjih se deset godina povećao za deset posto. Početkom dvijetisućitih godišnje se u Krku prosječno rađalo 60 beba, a od 2010. godine do danas ta brojka iznosi 66. Prema popisima stanovništa broj stanovnika je u Gradu Krku svakih deset godina deset posto veći. Prilikom osnutka, Grad Krk 1991. godine na popisu stanovništva imao je neznatno više od 5.000 stanovnika. Posljednji popis pokazao je 6.250 stanovnika, a danas je ta brojka dosegnula 6.800 stanovnika.
Foto Vedran Karuza
– Broj stanovnika kontinuirano raste i tu je primjetan mehanički priliv, što je posljedica dolaska u Krk zbog zaposlenja. Krajem 20. stoljeća ljudi su se u Grad Krk pretežno doseljavali iz drugih mjesta na otoku, no od 2000. godine ljudi se doseljavaju u Krk uglavnom iz drugih dijelova Hrvatske, i to radi posla, a dosta je i onih koji ovdje dolaze provesti treću životnu dob. Možemo reći da naš grad živi 365 dana u godini, što nije slučaj s ostalim malim turističkim mjestima koja turbo žive ljeti, a zimi su gotovo mrtvi. Cjelogodišnji život u gradu donio nam je novu kvalitetu života, ističe Vasilić.
Foto Vedran Karuza
Roditelji novorođene djece od Grada Krka za prvo dijete dobivaju naknadu od 3.000 kuna, za drugo dijete ta je naknada 4.500 kuna dok za treće iznosi 6.000 kuna. Novi krčki vrtić koji je udvostručio kapacitete za smještaj predškolaca započeo je s radom 2009. godine i trenutno broji 245 upisane djece.
Administrativna granica Grada Krka prolazi sredinom Puntarske Drage na istoku, na jugozapadu obuhvaća otočić Plavnik, a na zapadu granica je uvala Čavlena, što je sveukupno četvrtina otoka i što Grad Krk čini najvećom jedinicom lokalne samouprave na otoku, kako površinom, tako i brojem stanovnika. Grad Krk ima sedam mjesnih odbora, pet ih okuplja po nekoliko sela u mjesni odbor, a dva su mjesna odbora u samom naselju Krk, Krk – istok i Krk – zapad.
Foto Vedran Karuza
Treća POS-ova zgrada
Prije više od deset godina u Krku je sagrađena prva POS-ovu zgrada u kojoj je izgrađeno 16 stanova. To se pokazalo kao dobro iskustvo te je nedavno izgrađena još jedna takva zgrada s 30 stanova. Stanari su, kako kaže Vasilić, mladi ljudi, dijelom oni koji su se doselili na Krk, ali i domaći mladi ljudi koji su stanovali s roditeljima u obiteljskim kućama. S obzirom da je za POS-ove stanove kod posljednje izgradnje interes pokazalo čak stotinjak mladih obitelji, u Gradu Krku radi se na pripremi lokacije za još jednu takvu zgradu koja bi trebala biti locirana u Korniću.
Naknada za novorođenčad – 3.000 kn prvo, 4.500 kn drugo, 6.000 treće dijete
Stipendija za polaznike poslijediplomskog studija – 1.000 kuna
Predškolski odgoj – Planira se izgradnja dva manja vrtića u Krku i Vrhu
Pomoć umirovljenicima – Besplatan obrok kućanstvima s primanjima do 1.500 kn, gerontodomaćice, sufinanciranje prijevoza iz Malog Karteca
Poticaji za poduzetnike – Nova poslovna zona Kornić, umanjenje komunalnog doprinosa za 80% poljoprivredne proizvodne objekti
Poticana stanogradnja – 46 POS-ovih stanova, u planu i treća zgrada
Telekomunikacije – Izgradnja optike brzine 500 megabita u sekundi
Kad je riječ o komunalnoj infrastrukturi u gradu, ali i na cijelom otoku, nije teško zaključiti da je njezina razvijenost ovdje dostigla svoj maksimum.
– Po tom pitanju daleko smo ispred cijele Hrvatske. U vodoopskrbi smo na otoku došli do svake pa i najudaljenije točke s javnom vodovodnom mrežom, opskrbili smo sva domaćinstva, gospodarstva i poslovne prostore vodom. Priključeni smo u smislu rezervne opskrbe vodom na riječki vodovod kroz Krčki most, a imamo i naša izvorišta na otoku koja imaju velike kapacitete i u većem dijelu godine dostatna su za potrošnju na otoku. Smanjili smo gubitke na vodovodnoj mreži na 17 posto gubitaka dok su prosječni gubici na vodi u Hrvatskoj oko 50 posto. Istraživanja Europske unije govore da se gubitke ispod 20 posto više ne isplati smanjivati jer je puno veće ulaganje u kvalitetu od ušteda koje se postižu smanjenjem gubitaka. Uštede smo prvenstveno postigli izgradnjom vodovodne mreže koja se gradi cijevima od lijevanog željeza – duktilom. Europskim projektom aglomeracije riješit ćemo kanalizaciju u svim priobalnim mjestima na otoku i izgraditi šest pročišćivača otpadnih voda do drugog stupnja. Dosad je u gradu Krku bilo izgrađeno oko 23 kilometra kanalizacije, a sad gradimo novih dvadeset na području Krka i Kornića. Kornić kao naše najveće turističko mjesto nakon Krka, sad će dobiti i kanalizacijsku mrežu, najavljuje Vasilić.
Brže prometnice i internet
Već sam pogled na prometnice na otoku, počevši od državne ceste 102 koja je kompletno uređena i sanirana od Omišlja do Baške i dijelom je na njoj sagrađena i biciklistička staza, dovoljno svjedoči o visokim komunalnim standardima. Trenutno se radi na novoj mreži prometnica otoka Krka, a gradonačelnik Krka otkriva kako su u tijeku razgovori s Hrvatskim cestama o izgradnji još jednog profila na prometnici od Krka do Krčkog mosta. Paralelno bi se gradila još jedna cesta na trasi nekadašnje Plave magistrale koja bi povezivala Punat preko Dobrinja do Omišlja. S izgradnjom ovih prometnica izlazak s Krka ljeti u vrijeme vikenda bio bi značajno rasterećen i promet puno protočniji.
Foto Vedran Karuza
Da Krk ozbiljno promišlja komunikaciju s ostatkom svijeta, svjedoči i izrada projektne dokumentacije za svjetlovodnu mrežu.
– Što reći kad nas četiristotinjak iz udruge kojom predsjedam, jednako kao i još toliko naših kolega i kolegica iz druge krčke umirovljeničke udruge, one koja okuplja žitelje Šotoventa, uživa u vrlo konkretnoj i iskrenoj ali i izdašnoj podršci lokalne uprave. Vidi se i osjeća da se nas umirovljenike u našem gradu i cijeni i uvažava te nam je svima jasno da se o umirovljenicima ovdje uistinu skrbi, u punini smisla te riječi. Vidljivo je da se, naravno u okvirima mogućeg, nastoji pratiti i podržati baš sve naše želje i potrebe, ističe Bolonić naglašavajući da se u krčkom proračunu uvijek nađe dovoljno sredstava za organiziranje ali i podmirenje svih sportsko-rekreacijskih ali i kulturnih, zabavnih pa i socijalnih potreba svih generacija starije populacije Krčana. Redovito se okupljamo u našim prostorijama ali i na terenima krčkog Sportskog centra gdje smo, zahvaljujući podršci lokalne uprave, uredili i izgradili infrastrkturu kakvom se malo koja umirovljenička udruga s našeg područja može pohvaliti. Odlazimo na izlete, družimo se i “držimo na kupu” kroz cijelu godinu pa tako svi na neki način osjećamo pripadnost našem otoku ali i ovom lijepom, mirnom malome gradu u kojem je uistinu lijepo biti “penzić”, zaključio je Bolonić.
– To je mreža 21. stoljeća koja je zapravo dio komunalne infrastrukture i čiji bi Grad Krk preko Komunalnog društva Ponikve bio vlasnik. Telekomunikacijski operateri nama bi plaćali zakup mreže kako bi mogli ponuditi što kvalitetnije i jeftinije usluge svakom korisniku na otoku. Kroz tu optiku prolaze brzine od 500 megabita u sekundi dok nam je maksimalna brzina sa sadašnjom mrežom 30 megabita u sekundi. To su dakle puno brži prijenosi podataka i puno bolja kvaliteta, moći će se boraviti na Krku i istom brzinom i kvalitetom sudjelovati u poslovnim procesima bilo gdje u svijetu, u skladu s današnjim trendovima. Planiramo to financirati kroz europske fondove tako da u svim bijelim područjima, gdje telekomunikacijski teleoperateri ne mogu isporučiti nikavu brzinu, Europa financira s 80 posto, a u sivim područjima gradili bismo sami i tu već polažemo optiku zajedno s kanalizacijom. Oni koji budu mogli ponuditi takav brz prijenos podataka, bit će vrlo skoro konkurentni u smislu poslovanja. Kao što je voda bila najvažnija infrastruktura prije 50 godina, za deset godina taj će status imati podatkovna mreža, napominje Vasilić.
Energetska autonomija
Otočno Komunalno društvo Ponikve registrirano je i za poslove u energetici i trenutno radi i na predlaganju novih lokacija za izgradnju solarnih elektrana. Na desetak lokacija u Gradu Krku već postoje solarne elektrane na krovovima javnih objekata, a Općina Baška nedavno je predložila projekt u sklopu kojeg bi na brdu iznad Baške trebala izgraditi solarnu elektranu od pet megavata.
– Pripremamo i dvije lokacije za izgradnju vjetroelektrane jer želimo postići da otok Krk bude energetski neovisan i svih sedam lokalnih samouprava sudjelovalo je u izradi studije »Otok Krk – otok s nultom emisijom CO2« što smo projecirali na 2040. godinu kad očekujemo da ćemo biti energetski autonomni i CO2 neutralni, ističe Vasilić.
Prema podacima Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Grad Krk nalazi se na prvom mjestu sa 60 posto odvojenog otpada u primarnoj selekciji. Krčki gradonačelnik kaže kako ovaj grad teži tome da u sljedećih pet godina dođe na 80 posto.
– Radi se nova kompostana na reciklažnom dvorištu Treskavac, a novost je da smo cijeli sustav individualizirali micanjem eko-otoka po ulicama. Svaki potrošač dobio je pet kanti za razne vrste otpada, a Ponikve dolaze do svakog doma i pojedinačno skupljaju otpad. Tako smo individualizirali odgovornost kod sakupljanja otpada. Imamo ekopatrole koje to kontroliraju, no nemamo sankcije, idemo samo s pismenim opomenama kojima želimo motivirati ljude da to poštuju, kaže Vasilić.
Foto Vedran Karuza
Na ekologiju se misli i kod gradske rasvjete te je oko 60 posto javne rasvjete zamijenjeno LED lampama, a ove godine uz kredit HBOR-a mijenja se preostalih 40 posto te će za mjesec Krk u potpunosti biti pokriven LED-om. Na taj način smanjena je angažirana snaga od 220 tisuća kilovata godišnje na osamdeset tisuća, a potrošnja na javnoj rasvjeti prepolovljena je te se s tim uštedama financira sama investicija.
Poljoprivreda i poduzetništvo
Krk ima poslovnu zonu u kojoj djeluje značajan broj obrtnika i poduzetnika kroz puno različitih poslovnih djelatnosti, a u zoni od samog početka svoje sjedište ima i najveći gospodarski subjekt u gradu GP KRK. U tijeku je formiranje nove poslovne zone u Korniću gdje se trenutno radi na lokacijskoj dozvoli za zemljište od 20 tisuća kvadrata.
– Poduzetnicima umanjujemo komunalnu naknadu za prve četiri godine od osnutka obrta ili tvrtke, a imamo i poticaje umanjenja komunalnog doprinosa kad se grade poljoprivredni i proizvodni objekti te je u tom slučaju komunalni doprinos 80 posto manji nego kad se gradi stambena zgrada. U gradu Krku imamo dva plodonosna polja Kimpi i Kaštel gdje se nalazi većina gradske poljoprivrede, no najznačajnije, kad je poljoprivreda u pitanju, je maslinarstvo. Krk i Punat su središte krčkog maslinarstva. Imamo puno obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji su vezani uz maslinarstvo, a u Krku imamo i dvije uljare koje proizvode značajne količine maslinova ulja. Maslinovo ulje je preko naše udruge Drobnica zaštićeno europskim certifikatom izvornosti i to je jedan od 15-ak proizvoda u Hrvatskoj koje ima zaštitu Europske unije. Tu je i krčki pršut koji je prvi tako zaštićen proizvod u Hrvatskoj, a radimo i na zaštiti ovčjeg sira i krčkih šurlica. Grad financira procedure izrade certifikata te očekujemo da ćemo i po tom pitanju dobiti certifikate, kaže Vasilić.
– Krk lijepim i ugodnim mjestom za život prije i iznad svega čini mentalitet njegovih stanovnika. U ovom se gradu nitko ne zamara političkim ili svjetonazorskim stajalištima ljudi iz svog susjedstva. Nitko te ne pita kakav si, što misliš, jesi li lijev ili desni niti te zbog toga »etiketira« i »škartira« na način kako se prečesto čini u drugim dijelovima naše zemlje, čak i regije, kaže Brujo. Krk je grad tolerancije i mirnog suživota, sredina u kojoj se svatko osjeća sigurno i spokojno i u kojoj uistinu nemaš razloga brinuti, posebice ne tuđu brigu, kaže ocjenivši da se to zadovoljstvo ogleda i u činjenici da Krčani već skoro tri desetljeća ne mijenjaju ljude na vlasti.
– Osim toga, Krk upravo idelanim mjestom za život čine njegovi sadržaji, živost koja vlada u toplijoj polovici godine, ali i mir i spokoj koji obilježavaju svakodnevicu onog drugog, zimskog djela godine. Za razliku od drugih gradova u našem susjedstvu, posebice onih otočnih, Krk ima veliku prednost u svojoj odličnoj povezanosti s kopnom pa tako i Rijekom u kojoj si danas, u bilo koje doba dana ili noći, za malo više od pola sata. Biti tako blizu svemu što velik grad nudi, a istovremeno i u okružju mirnog, tihog gradića očuvane prirode, privilegij je na kojemu nam mnogi, s pravom, zavide. Isto kao što za pol ure mogu biti na Korzu, iz Krka za čas možeš biti i u potpunoj divljini, a s tek neznatno većim trudom i na susjednim otocima Cresu ili Rabu. Mislim da je tako dobra pozicioniranost i povezanost grada s ostatkom svijeta važan element u osjećaju njegovih stanovnika da im je uistinu sve i uvijek »pod nosom«, završio je naš sugovornik.
Cijeli otok turistička je meka ljeti, no sve je više i onih koji svoju mirovinu odluče provesti na Krku. U Krku djeluje županijski Dom umirovljenika Mali Kartec koji ima oko 150 korisnika i čiji su korisnici u većem broju s otoka Krka. Kako kaže Vasilić, to je velika blagodat za domaće ljude koji tako na neki način ostaju doma i u kvalitetnim uvjetima mogu doživjeti svoju starost.
Skrb za svakog
– Dom ima puno programa, surađuje sa školama, dolaze im naše udruge KUD-ovi i klape, a grad im subvencionira trošak prijevoza od doma do centra grada. Grad prijevoz sufinancira s pedeset posto i cilj nam je da korisnici Malog Karteca žive s gradom. Dom nam pruža i izvaninstitucionalne oblike skrbi o starijim ljudima pa smo tako ugovorili pripremu obroka za ljude starije životne dobi koji žive u svojim kućama. Postoje i socijalni cenzusi pa je kod primanja kućanstava ispod 1.500 kuna obrok besplatan, a do 2.000 kuna subvencionira se s 50 posto. Zajedno s Crvenim križom organizirana je patronažna služba i gerontodomaćica koji pomažu oko ogrijeva, nabavke namirnica, čišćenja kuća i pripremanja obroka. Na Krku imamo i privatne domove umirovljenika, a trenutno nam se javljaju investitori iz Njemačke koji bi također gradili takve ustanove, otkriva Vasilić.
U Krku djeluje ispostava Doma zdravlja Primorsko-goranske županije. Grad Krk ima četiri tima obiteljske medicine, a u Krku je i sjedište hitne medicinske pomoći u kojoj djeluju dva tima – T1 i T2 kojima se ljeti pridružuju još dva liječnika koje financiraju Grad Krk i šest otočkih općina.
– Svake godine imamo turističku ambulantu koja radi cijeli dan, tu su specijalističke usluge u sklopu Doma zdravlja poput fizikalne medicine, pedijatrije, rendgena, ginekološke ordinacije i druge, a imamo i ugovor s Kliničkim bolničkim centrom Rijeka zahvaljujući kojem bolnički specijalisti dolaze u Krk i ordiniraju u Domu zdravlja. Dobivamo puno pohvala od pacijenata koji kažu da većinu medicinske skrbi koja im treba mogu dobiti na Krku, zaključuje Vasilić.
