Foto: Mladen Trinajsić
Ugovor kojim će Ministarstvo poljoprivrede sufinancirati izradu dokumentacije potrebne za pokretanje postupka zaštite izvornosti Krčkog sira potpisali su tehnički ministar Davor Romić i predsjednik Udruge sirara Krk Vlatko Milohnić
KRK Tehnički ministar poljoprivrede Davor Romić potpisao je ugovor s predstavnicima Udruge sirara Krk temeljem kojeg će Ministarstvo poljoprivrede sufinancirati izradu potrebne specifikacije, raznih analiza i provedbu svemu tome pratećih formalnih postupaka nužnih da bi Krčki sir krenuo putem zaštite europskom oznakom izvornosti.
Postupak u kojem su, s krčke strane, nazočili i predjednik Udruge sirara Krk Vlatko Milohnić kao i javnosti već dobro poznati krčki maslinar (a ujedno i sirar) Goran Marević osigurat će otočanima bespovratnu potporu od 75 tisuća kuna.
Taj će iznos, po ocjeni Milohnića i Marevića, biti i više nego dostatan za »zaokruženje« zahtjevnog postupka koji bi u skorijoj budućnosti taj iznimno kvalitetan, tražen i cijenjeni gastronomski proizvod od ovčjeg mlijeka najprije na nacionalnom, a potom i EU tržištu trebao staviti uz bok onih najkvalitetnijih prehambenih proizvoda zaštićenih oznakom izvornosti, markicom kakvom je prije nekoliko tjedana, među prvima u Hrvatskoj, zaštićeno i Krčko maslinovo ulje.
U svakom slučaju, za Krčki nam je sir lako »pucati« na zaštitu izvornosti, jer taj proizvod, za razliku od nekih drugih, ima baš sve domaće komponente. Tu su naime u igri domaće ovce na domaćoj ispaši, na Krku ih se muze i proizvodi sir, kaže Vlatko Milohnić. Kod šurlica slučaj ipak nije takav jer na Krku nemamo vlastitoga brašna zbog čega ćemo, baš kao što je svojvremeno učinjeno i sa Krčkim pršutom, morati ići na zaštitu zemljopisnog podrijetla, zaključuju naši sugovornici.
Postupak zaštite naziva proizvoda jednom od oznaka iz sustava kvalitete zahtjevan je posao za skupine proizvođača i iziskuje značajna financijska sredstva nužna za pripremu i izradu specifikacije, laboratorijsku analizu sirovina i proizvoda, istraživanje tržišta i brojne druge aktivnosti koje je nužno provesti kako bi se projekt zaštite naziva proizvoda kvalitetno i uspješno proveo, objasnio je predsjednik nedavno osnovane Udruge sirara Krk Vlatko Milohnić.
Iskustvo s uljem
Najprije je potrebno dobiti zaštićenu oznaku izvornosti na nacionalnoj razini, a tek onda predati zahtjev da se proizvod zaštiti i na nivou EU-a, rekao je Marević koji je kao tajnik Udruge maslinara »Drobnice«, isti postupak već prošao i sa spomenutim Krčkim maslinovim uljem. Uvjeren je da će postupak zaštite izvornosti »pravog krčkog sira«, upravo zbog znanja i iskustva otočana stečenih u postupcima koji su prethodili zaštiti ulja, sad teći znatno brže i bezbolnije.
U potpisivanju Ugovora o sufinanciranju izrade specifikacije poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda za zaštitu naziva oznakom izvornosti, oznakom zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalnog specijaliteta osim krčkih sirara, sudjelovali su i predstavnici udruga koje se bave proizvodnjom čak 14 proizvoda koji, zahvaljujući potporama Ministarstva poljoprivrede, sad kreću istim ili pak sličnim putem.
Sa 726 tisuća bespovratnih kuna koje su iz državnog proračuna osigurane za tu nakanu sufinancirati će se »skupine proizvođača« koji se, osim produkcijom Krčkog sira, bave i proizvodnjom Paškog odnosno Istarskog sira, Zagorskih štrukla, mesa istarskog boškarina i drugih proizvoda.
– Upravo s tim razlogom drago nam je što smo u ovaj poduhvat uspjeli uključiti domaće ljude koji već imaju iskustva s poslom koji je pred nama, objasnio je Milohnić napomenuvši da je udruga kojom predsjeda i koja zasad broji nekoliko sirara (s područja Grada Krka i Općine Vrbnik) osnovan s ciljem pokretanja upravo započelog postupka od kojeg će u budućnosti profitirati svi krčki proizvođači ovčjeg sira, ili barem oni koji se budu pridražavali svih pravila i parametara koji će biti propisani u postupku koji slijedi.
Šurlice, presnac…
– Osim Krčkog sira, tradicionalnog proizvoda za zaštitu čije izvornosti zapravo i nema većih prepreka, pripremili smo sličan postupak i za niz drugih tradicionalnih prehrambenih proizvoda, kaže Goran Marević napominjući da je Udruga sirara Krk stoga u svoj statut uvrstila odredbe vezane uz buduće organizirano potpomaganje štićenja i »EU registracije« više drugih proizvoda.
Tu ponajprije mislimo na šurlice, kao i presnac čemu ćemo u budućnosti možda još pridodati i imbrigone i neke druge proizvode, kažu naši sugovornici dodajući napominjući da je »šarenilo« njihova interesa plod činjenice da se većina otočnih proizvođača »gotovo pa u pravilu« bavi proizvodnjom cijelog asortimana domaćih specijaliteta.
Krčki je sir, zahvaljujući netom sklopljenom ugovoru, tako upravo krenuo putem koji bi taj prepoznatljiv otočni proizvod trebao bolje pozicionirati na domaćem i EU tržištu, pripomoći njegovom brandiranju i promociji. Sve to će posljedično pridonijeti i rastu potražnje, naravno i cijena, koje se već danas kreću od 170 kuna za kilogram pa naviše.
