Ministar Branko Grčić kritički je poručio da se sve razine vlasti moraju osam puta više nego dosad potruditi oko korištenja EU fondova:
OPATIJA Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja Branko Grčić iz Opatije je, sa Invest foruma, poslao vrlo optimističku poruku hrvatskoj javnosti i svjetskim investitorima.
– Kriza jenjava i kod nas i u okruženju. Pred krajem smo procesa pada svih pokazatelja i u 2014. očekujemo zaokret. Trendovi su bolji, nema više potrebe da kukamo oko recesije i depresije, a u ekonomiji je i psihološki moment bitan, zato znamo da će i investitori pokazati optimizam, da će i oni svoje projekte izvaditi iz ladica, izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja Branko Grčić na drugom Invest forumu PGŽ-a i Grada Rijeke u Opatiji.
Pred nama je razvoj
– Imamo na raspolaganju i 8,5 milijardi eura u sedam godina iz EU fondova, i pred nama je razvoj, a upravo PGŽ ima dobra iskustva u korištenju europskih fondova, rekao je Grčić. No, kritički je poručio da se sve razine vlasti moraju osam puta više nego dosad potruditi oko korištenja EU fondova:
Imali smo 85 posto ugovorenosti sredstava iz pretpristupnog IPA fonda i to je bio dobar trening za sve nas. No, sada su sredstva osam puta veća, i napori svih moraju biti osam puta veći treba nam osam puta više educiranih ljudi, rekao je potpredsjednik Vlade.
Investicije idu sporo, priznao je Grčić, no iskustvo iz Londona, gdje je prošloga tjedna s kolegama predstavio Hrvatsku, izvrsno je. Napokon smo dio integriranog europskog tržišta i interes je velik, rekao je, od turističkog sektora, preko logističkih baza, do pogleda na Hrvatsku kao vrata, gateway Europe.
Hrvatska ima ljudske resurse i znanja, dovest ćemo istraživačke i razvojne centre u Hrvatsku, rekao je Grčić. Komentirao je pad Hrvatske na Doing bussines ljesvici, rekavši da je istina da se dogodio pad u pet sektora, ali ostali su u rastu: »Proveli smo dio reformi, a za dio će se rezultati tek vidjeti za neko vrijeme. Efekte tek treba pričekati«, rekao je.
Ključ oporavka su privatne investicije, i tada će rasti i izvoz, smatra Grčić. Rekao je i kako će sve plaće koje odskaču od dozvoljenih, dakle premašuju razinu ministarskih, biti skresane, jer takva previla već postoje, a tko ih krši – bit će sankcioniran.
Osigurani poticaji
I ministar poduzetništva Gordan Maras je vrlo optimističan: izmjenama niza zakona Vlada je već poslala poruku investitorima, i ove godine su poduzetnici oslobođeni jedne milijarde kuna zbog toga što su odlučili reinvestirati u svoje biznise.
Ministarstvo obrta radi na 170 projekata, a osigurani su poticaju od čak 3 milijuna kuna za tvrtke koje planiraju ulagati, čak i ako se radi o stranim tvrtkama.
Maras je ponovio da smatra da treba ukinuti komorsku naknadu za HGK: Očito se tamo novac naveliko troši, a u pitanju je javni novac. Dosad nitko iz HGK nije komentirao napise o povećanju plaća. Pa ne može to tako na račun poduzetnika. Neka se naknada ukine, pa neka plaća tko hoće, rekao je Maras. Siguran je da se i novom Zakonu o obrtu protive samo interesne skupine, a ne i sami obrtnici.
– Zapošljavaju se članovi familije, a obrtnici nemaju nikakve koristi. Ako je više od 20 posto obrtnika ikada dobilo bilo kakve poticaje od HOK-a, evo u krivu sam. Ali nažalost nije tako, rekao je Maras.Odgovorio mu je šef HGK Nadan Vidošević, koji je rekao da plaće u Komori, koje su za tajnike županijskih ispostava povećane na oko 15.000 kuna, nisu tema jer se radi o visokokvalificiranim stručnjacica koji redom govore dva jezika i spašavaju hrvatsko gospodarstvo.
Skup je u velikoj mjeri obilježila polemika između potpredsjednika Vlade Branka Grčića s jedne, te lokalnih čelnika Vojka Obersnela i Zlatka Komadine s druge strane.– Decentralizacija je u ovoj državi napravila problem. Pozivam vas sve iz lokalne samouprave na veću odgovornost prema investitorima. Država je učinila svoje, a zapinje na nižim razinama i onda još država dobiva tužbe investitora i plaća zbog vaše sporosti, rekao je Grčić.Obersnel je odmah skočio na noge.– Malo mi treba da planem, pa ću vam reći: ima nas u samoupravi svakakvih, ali prvo pogledajte sebe. Te vaše agencije, taj vaš AUDIO, pa DUUDI i svakakvi MUUDI, kako li se već zovu, blokiraju razvoj, a ne mi. Pitajte se zašto još nema nijedne investicije u ogromnim prostranstvima bivših vojarni, zašto se za sve treba čekati i po godinu i pol dana; pitajte se zašto su poslovni prostori u Rijeci prazni – pa to je sve državno. Odgovorno tvrdim i kao predsjednik Udruge gradova, ova država nije uspjela efikasno upravljati državnom imovinom. Zato predlažem: upravo decentralizirajte ovlasti, dajte nam tu imovinu ne u vlasništvo, nego na upravljanje, pa ćete vidjeti da itekako znamo raditi – rekao je Obersnel. Komadina je pak zaključio: veća decentralizacija – veći stupanj efikasnosti. A opatijski gradonačelnik Ivo Dujmić ih je podržao: »Dok država samo ustanovi što je sve njezino, vlasništvo će u Opatiji propasti«.Grčić se pokušao izvući iz ove situacije, rekavši da je Vlada upravo rasformirala AUDIO i pretvorila ga u dvije nove institucije da bi bila efikasnija, ali da on nije mislio na odgovorne u samoupravi, nego na one neodgovorne: ne može različita politička slika u gradovima i općinama biti razlog namjerne blokade velikih državnih i privatnih investicija. Mi nećemo plaćati tužbe radi nečijeg inata ili nerada. Investitori su oprezni i osjetljivi, a oni su nam prioritet, poručio je Grčić.Moderator panel rasprave Miodrag Šajatović na to je strane investitore upozorio da su sva četvorica iz iste stranke i da se ne prestraše.
Vidošević ne zna
– Da nije bilo Komore, pitanje je kako bi hrvatsko gospodarstvo preživjelo kasne 90-e godine, pa i danas u krizi. Mi smo mijenjali odnose među ljudima, otvorili ulaz u regiju, mijenjali vizne režime… Komora je nezaobilazna za hrvatsko gospodarstvo. A plaće su tu nebitne. Tajnici su samo dobili veću odgovornost, rekao je Vidošević.
Za kraj studenoga najavio je Skupštinu HGK i rekao da će tada, ako žele, članovi Skupštine moći glasati o povjerenju njemu kao predsjedniku.
– Uvijek mogu glasati o povjerenju, kad god žele, imaju priliku četiri puta godišnje, a pogotovo sad, rekao je Vidošević.
Naglasio je kako su u Komori već tri puta smanjivali naknade za poduzetnike i tvrtke za vrijeme krize, a razmišlja se da se to ponovno učini. No, na pitanje da komentira najave iz Vlade da će se sustav naknada potpuno ukinuti, Vidošević je lakonski rekao: »Nisam za to još čuo«, mada ministri danima govore o tome.
Ministar turizma Darko Lorencin poručio je sa skupa u Opatiji da turizam i ove godine investira 2,5 milijardi kuna, od čega pola milijuna javni sektor, a ostalo privatno. Sedam ili osam tvrtki, ovisno, o razvoju predstečajnih nagodbi, bit će ove godine napokon, nakon 20 godina, biti »otpetljano« i ponovno aktivirano, od Korčule, Živogošća, Podgore, Medene gdje sve ulaze novi privatni partneri, a još četiri druge velike tvrtke idu u redovitu privatizaciju – Plat, Maestral, HTP Makarska, Imperijal Rab, dok je natječajna dokumentacija za Kupare i Duilovo pri kraju. »Bogu hvala, investicije se slijevaju«, rekao je Lorencin.
Projekti razvoja
Najavio je i da HGK ima namjeru aktivirati hotel Panorama, ali da dosad nije bilo zainteresiranog partnera za gradnju objekta međunarodne poslovne škole, pa će pokušati konkurirati za EU sredstva. Župan Zlatko Komadina u ime domaćina PGŽ pozvao je investitore da se ohrabre i dođu u Primorsko-goransku županiju.
– Naćulite uši, otvorite oči, ali otvorite i svoje novčanike. Projekte imamo i čekamo vas, rekao je Komadina.
Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel poručio je da Rijeka i regija prvi put u deset godina imaju podršku Vlade za svoj razvoj – i to je razlog zašto baš sada i zašto baš u Rijeku treba ulagati.
»Imamo projekte razvoja riječkog prometnog pravca vrijedne 25 milijardi eura, podršku Vlade i europske politike«, poručio je Obersnel.
Na Invest forumu okupili su se predstavnici vlasti i tvrtki iz Poljske, Mađarske, Katara i niza drugih država, a prezentirani su im deseci riječkih i regionalnih projekata.
