Komadina o rapskoj bolnici: Gradovi nikada ne bi mogli graditi ovakve zdravstvene ustanove

- PB Rab, kao i Thalassotherapija u Opatiji i Crikvenici, jasno pokazuju da postoje djelatnosti i ustanove koje nikada ne bi bile ovako obnovljene i opremljenje da nema Županije. To je dokaz što je decentralizacija, ali i dokaz da jednostavno neke lokalne jedinice same nikada ne bi mogle formirati ovako jake i uspješne ustanove - rekao je Komadina

RAB - Posjet Psihijatrijskoj bolnici Rab, u koju je Županija od 2001. do danas ukupno uložila 40 milijuna kuna te je od poluruševne dovela do iznadprosječne hrvatske zdravstvene ustanove, župan Komadina iskoristio je da kaže da upravo ta ustanova dokazuje važnost postojanja županija, što se zadnjih dana u političkoj areni dovodilo u pitanje.

– PB Rab, kao i Thalassotherapija u Opatiji i Crikvenici, jasno pokazuju da postoje djelatnosti i ustanove koje nikada ne bi bile ovako obnovljene i opremljenje da nema Županije. To je dokaz što je decentraliziacija, ali i dokaz da jednostavno neke lokalne jedinice same nikada ne bi mogle formirati ovako jake i uspješne ustanove. Tko što želi biti, neka bude, ali neka ne diraju naša krugove. Samo zamislite što bi ovo bilo da nije bilo Županije – rekao je Komadina.

PB Rab danas ima skoro 500 kreveta i 250 zaposlenih, prihod od 40-ak milijuna kuna godišnje, ali i problem s HZZO-om koji stalno reže potpore i iznose po pacijentu,U PB Rab upravo su dovršeni radovi na novoj kuhinji, a i završavaju se radovi na zadnjim paviljonima koji se stavljaju u funkciju i koji će omogućiti da se broj pacijenata u sadašnjim sobama bitno smanji, te poveća standard Župan Zlatko Komadina dogovorio je na susretu s rapskim načelnicima, Rosandom Krstinić-Guščić i Alenom Andreškićem, da će Rab uskoro dobiti novu srednju školu. Sadašnja srednja škola u Rabu iselit će se iz prostora koje dijeli sa osnovnom školom, i to će biti jedna od novih škola koje gradi PGŽ.

– Škole na otocima postale su tijesne, i to je dobra vijest – rekao je župan Komadina

To je samo jedan od zajedničkih projekata Županije, Grad Raba i Općine Lopar koji su jučer dogovoreni, u sklopu posjeta župana i svih njegovih pročelnika otoku Rabu. Župan sa suradnicima obilazi sve subregije, a na Rabu je, među ostalim, dogovorena i podrška daljnjoj realizaciji Radne zone Mišnjak, za koju je Županija dosad izdvojila 1,5 milijuna kuna, a uskoro će još 500.000. Kako je kazala gradonačelnica Krstinić-Guščić, već je raspisan natječaj za Radnu zonu, za 14 parcela stiglo je 8 ponuda i ti su predugovori već potpisani. Prva faza je, dakle, dovršena, a za 2. i 3. fazu tražit će se financijska podrška Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova, no ako tu zapne, tada će se parcele ili dati na prodaju ili na dugogodišnje koncesioniranje, kazala je gradonačelnica.

Suradnja dvije jedinice postoji i na projektu sanacije deponija na području Sorinj, gdje će se uskoro graditi i pretovarna stanica za CZGO Marišćina, kao i reciklažno dvorište, a sanirat će se i stari deponij, dok bi se sortirnica tek gradila u budućnosti. Čeka se DUUDI da riješi imovinske poslove i tada će i taj veliki problem biti riješen. Ako ne bude bila potrebna dodatna studija utjecaja na okoliš, tada će cijeli postupak trajati godinu kraće nego je sada planirano, kazali su načelnici.Načelnik Lopara posebno važnim za svoju općinu smatra, pak, predstojeći natječaj za novog koncesionara za trajektnu liniju Lopar-Valbiska, na kojoj sada prometuju neadekvatni trajekti, te je siguran da će se početkom 2015. i to povoljno riješiti te da će Rabo dobiti novi, brži i sigurniji alternativni pravac povezivanja s kopnom, odnosno Krkom.

– Ovakvi sastanci jako su važni da vidite što se doista zbiva na terenu -kazala je gradonačelnica Raba Rosanda Krstinić-Guščić, dok se župan Komadina nije mogao obraniti od pitanja o privatizaciji Imperijala, koja upravo slijedi.

Ponovio je stav da bi bilo bolje da se tvrtka razdvojila na dva subjekta, čiji bi vlasnici bili malio dioničari i država, pa da se onda privatizirala, dok je ovako -kod modela objedinjene privatizacije – upitno kako će sve završiti.

– Uvijek postoji opasnost od pretvorbenih loših iskustava, pogotovo ako se kao interesenti pojavljuju tvrtke čiji vlasnici nisu iz Hrvatske, koji ovdje nemaju rođake, dakle nemaju empatiju za cijeli kraj. Ali ok, Haludovo nam se sigurno neće ponoviti – rekao je Komadina.

Kako je poznato, prvi krug privatizacije je dovršen i prve neobvezujuće ponude su stigle.