Zlatko Komadina, Foto: D. ŠKOMRLJ
Dosta je bilo pisama namjere, sad je vrijeme za sporazum o zajedničkom financiranju s točno utvrđenim obavezama, kaže Komadina koji je siguran da se time može ubrzati cijeli projekt. Financijska konstrukcija mora biti jasno zatvorena, dodaje župan
Primorsko-goranska županija na izborima 21. svibnja dobila je novog-starog župana Zlatka Komadinu. Nije to neko veliko iznenađenje, mada je oporbena kandidatkinja Majda Burić prošla vrlo solidno kod birača. No, Komadina je opet pobijedio u prvom krugu i potvrdio se kao najstabilnija SDP-ova karika, kad je lokalna i regionalna politika u pitanju.
– Što više mandata imam u nogama, to više imam ideja i više mi se radi. Imam više iskustva, više poznajem odnose i mogu sve više pridonijeti da županijska uprava bude efikasnija i kvalitetnija, kaže nakon prospavane noći župan Komadina.
Smatra da s tim iskustvom, a već je 16 godina župan, već toliko poznaje sustav državne uprave da drži da ga sada puno lakše može pokretati s mrtve točke kad su veliki državni projekti u Primorsko-goranskoj županiji u pitanju. Primjer je, a ujedno i dobra vijest za predstojeći mandat, nova Sveučilišna bolnica u Rijeci. Naime, on planira državi ponuditi financijsko partnerstvo Županije oko gradnje bolnice, ali time i uvjetovati da rokovi izgradnje napokon postanu kraći. Županija je spremna kroz naredne četiri godine osigurati čak sto milijuna kuna za novi KBC, mada je riječ o državnom, a ne županijskom projektu, samo kako bi se osnivača obavezalo da se pokrene s mrtve točke.
Katalizator
– Svi znamo koliko dugo Riječani, građani PGŽ-a, ali i Istre i svih drugih koji gravitiraju ovom kliničkom centru, čekaju da se s faktičnom izgradnjom počne. To je predugo, i nešto treba poduzeti. Zato ćemo državi predložiti da Županija participira financijski s »domaćom komponentom«, ako to već treba državi zbog deficita državnog proračuna. Županija je spremna osigurati novac za opremanje bolnice, na način kako smo, rekao bih vrlo uspješno, opremali i one svoje bolnice gdje smo osnivač, naše thalassotherapije ili Dom zdravlja uostalom.
U planu je izgradnja trećeg prometnog traka u trajektnim pristaništima Valbiski i Meragu / Foto Roni BRMALJ
Očekujemo da se država pobrine za gradnju objekta, a mi ćemo za opremanje, želimo da novi KBC postane doista centar izvrsnosti, jer to je sveučilišna bolnica, bitna i za Medicinski fakultet. Ali jedan je uvjet: jamstvo države o zatvaranju kompletne financijske konstrukcije s točnim rokovima i dinamikom gradnje. Dosta je bilo pisama namjere, sad je vrijeme za sporazum o zajedničkom financiranju s točno utvrđenim obaveza, kaže Komadina koji je siguran da se time može ubrzati cijeli projekt. Financijska konstrukcija mora biti jasno zatvorena, dodaje župan. Kaže da bi Županija imala ulogu katalizatora.
Na pitanje o nedostajećoj ruci za formiranje skupštinske većine, Komadina kaže da je siguran da to neće biti problem:
– Sto posto sam uvjeren da ću uspjeti formirati većinu. Iako pregovore počinjemo tek nakon drugog kruga izbora, uvjeren sam u uspjeh. Svi koji su ušli u Skupštinu moraju biti odgovorni prema građanima. Osobno, dobio sam izbore u prvom krugu i mislim da je red da mi se omogući da realiziram neposredno dobiveni mandat od građana, da realiziram sve ono što smo građanima obećali, govori Komadina.
– Mi smo spremni ući u reakciju i dovesti do procesa, a iz nje izaći neoštećeni, kaže.
Razlog zašto si Županija može to dozvoliti, jest u tome da proračun nije preopterećen, nema deficit i postoji velik prostor za širenje proračunskih mogućnosti.
No, Komadina najavljuje još novih projekata: u prvom redu, ulaganja u pomorsko dobro i luke. U planu je gradnja trajektnih terminala u luci Mišnjak na Rabu, kao i u Loparu za liniju Lopar-Valbiska, a u samoj Valbiski te Meragu gradnja trećeg prometnog traka po nekoliko kilometara »u dubinu«, iako se radi o vrlo zahtjevnom i strmom terenu.
– Cestovna i prometna povezanost otoka preduvjet su razvoja turizma, tu nema nikakvih dilema, govori župan.
Po njemu, jednako su važna i ulaganja u nautičke i komunalne vezove. – Pobornik sam zalaganja Grada Rijeke da se promijeni zakon i da se lučke uprave, odnosno upravljanje pomorskim dobrom prepusti velikim gradovima na moru. Riječanima nedostaje vezova i to bi trebalo riješiti, a mi nastavljamo graditi diljem županije, govori.
Gimnazija na Krnjevu
Uz to, u sektoru školstva planira se gradnja jedne potpuno nove srednje škole, odnosno gimnazije na Krnjevu, ali to je projekt koji je potrebno precizirati s Gradom Rijekom.
– Dosta smo gradili novoga u osnovnom školstvu, sad nam je ostala jedna srednja škola u Rijeci za ovaj mandat. Bilo je nešto protivljenja oko te lokacije na Krnjevu, ali smatram da uz dobru autobusnu povezanost nema problema. Jednostavno, u samom centru grada nemamo lokaciju, kaže Komadina. Ističe da je Županija uvijek škole gradila i uređivala po modelu pola-pola s lokalnom samoupravom, pa očekuje da će tako biti i u Rijeci.
Na koncu, u planu je i gradnja nekoliko centara za mlade, i u Rijeci, ali i u nizu ruralnih sredina kako bi učenicima i studentima bio osiguran prostor za druženje i razvijanje kreativnih djelatnosti, slično kao što je već učinjeno u nizu sredina.
A Komadina ističe da će se puno učiniti i u brizi za starije: planira se potpuno nova mreža domova za starije osobe, jer niz općina i gradova to želi na svom području.
– Onda je najbolje da se svi umrežimo kroz zajednički sustav, a da se dio domova naravno daje u komercijalnu upotrebu, kaže župan.
– Svatko želi na svom otoku i u svom mjestu imati dom za starije, kako bi korisnici bili što bliže svojim obiteljima. To ćemo im i omogućiti, kaže Komadina.
Na koncu, tijekom mandata važan će biti i projekt Rijeka EPK 2020., u kojoj i Županija participira kroz projekt »27 susjedstava«, a najviše kroz projekt Putevima Frankopana za koje je dobila i značajna europska sredstva.
– Radovi su praktički već krenuli, već je 120 javnih nabava u tijeku za niz različitih radova na našim kaštelima, a najveći iznos dobit će Kraljevica, čak 20 milijuna kuna, jer se radi o središtu rute frankopanskih kaštela, od Trsata do Bribira i mora do zaleđa, i gdje će biti smješten najveći posjetiteljski centar. Ostalima ida u prosjeku oko 2-3 milijuna kuna za obnovu, kaže Komadina, a na pitanje ostaje li Kraljevica u programu i nakon što je ondje pobijedio HDZ, župan kaže:
– Ne dijelim građane na HDZ i SDP, a pogotovo ne dijelim djecu i starije na HDZ i SDP, a upravo za njih imamo najviše programa.
