U crikveničkoj gradskoj vijećnici u četvrtak navečer nastavljene su prigode posvećene Antunu Barcu (Kamenjak, Grižane, 1894. – Zagreb, 1955.), povjesničaru književnosti i književnom kritičaru, što su započele u četvrtak u Zagrebu
CRIKVENICA - Trodnevne prigode što su u povodu „Barčevih dana“ počele u Zagrebu, urodile su značajnim i zanimljivim Znanstvenim skupom što ga je otvorio Tihomil Maštrović (Zagreb), predsjednik Organizacijskog odbora a moderirao Josip Lisac (Zadar).
Zanimljivim sažetkom svojeg izlaganja skupu je pojedinosti, što jesu poznate ali se o njima rjeđe govori, ponudio Slobodan Prosperov Novak (Split), koji je dao mnoštvo zanimljivosti u sklopu teme „Kombol i Barac: dvije sudbine u jednom vremenu“, te o odnosu dvojice rođenih Vinodolaca, obojice književnih povjesničara i književnih kritičara. Uz mnogobrojne izlagače skupu su nazočili i akademik Petar Strčić, te jedan od najvećih živućih slavista Reinhar Lauer (Goettingen), ali i sin Antuna Barca, ugledni neurolog Boško Barac.
U programu književne večeri posvećene Antunu Barcu, posjetitelje i sudionike upoznao je s Barčevim pjesništvom Antun Pavešković. Pročitao je nekoliko pjesama Antuna Barca napisanih u dobi od 19 i 20 godina, te 1941. i 1942. godine. Pavešković je pjesme A. Barca interpretirao uz pratnju na gitari Nevena Barca.
U crikveničkoj gradskoj vijećnici u četvrtak navečer nastavljene su prigode posvećene Antunu Barcu (Kamenjak, Grižane, 1894. – Zagreb, 1955.), povjesničaru književnosti i književnom kritičaru, što su započele u četvrtak u Zagrebu. U književnoj večeri posvećenoj Barcu, i to Antunu Barcu, pjesniku, kako je rekao moderator u programu, Božidar Petrač, predsjednik Društva hrvatskih književnika, jer je ovaj kao mladić pisao pjesme, posebice dok je tamnovao 1941. i 1942. godine u logoru u Staroj Gradiški. – Barčeva lirika je hrvatska ratna lirika, lirika tihog prosvjeda bez patetike, a zajedno s lirikom Ilije Jakovljevića, također još uvijek nedovoljno vrednovana u hrvatskom pjesništvu (B. Petrač)!
U književnoj večeri posvećenoj Antunu Barcu svoje su stihove – uz Božidara Petrača – govorili još Ernest Fišer, Ana Kapraljević, Robert Bacalja, Miljenko Buljac i akademik Ante Stamać. U glazbenom dijelu programa nastupio je kantautor Neven Barac iz Grižana.Barčeva znanstvena znatiželja i motivacija obuhvaćanju široko kritičko-esejističko područje, monografije o vrhunskim hrvatskim autorima, poput Nazora (1918.), Šenoe (1926.), Bogovića (1933.), Vidrića (1940.), Mažuranića (1945.) do velikih sinteza o hrvatskoj književnoj kritici 19. stoljeća (1938.) ili započete povijesti hrvatske književnosti od hrvatskog narodnog preporoda do stvaranja bivše Jugoslavije.
Prema dvama temeljnim Barčevim polazištima u vrednovanju književnosti, ona mora biti izraz čovjeka u njegovu totalitetu, kao individualnog i društvenog bića, te duboko zahvaćati u temeljna pitanja života. Barac je ključna figura u prevladavanju dotadašnjeg razdoblja pozitivizma u književnoj kritici. Druga mu je teza bila da se velika umjetnost rađa samo iz velike boli. U svoja proučavanja unio je i specifični nacionalni kriterij, držeći da svaka mala književnost u većoj mjeri odražava društveni život svoga naroda nego velika književnost! Odatle i njegova poznata krilatica o veličini malenih!Barčeve dane, te književnu večer i znanstveni skup u sklopu tog programa, organizirali su Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Filozofskim fakultetom Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Gradskom knjižnicom u Crikvenici, te Hrvatskim filološkim društvom u Zagrebu, Ogrankom Matice hrvatske u Varaždinu, Sveučilištem Jurja Dobrile u Puli i Sveučilištem u Zadru, a pod pokroviteljstvom HAZU.
